Predsjednik Udruženja „Green Team“ iz Novog Grada Mario Crnković smatra opravdanim preispitivanje nastavka finansiranja Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, ukoliko ta institucija nastavi odbijati da se konkretno uključi u rješavanje problema u vezi sa Trgovskom gorom, gdje Hrvatska planira skladištiti radioaktivni otpad.
Reakcija Crnkovića uslijedila je nakon što je Savska komisija odgovorila na dopis „Green Teama“ od 31. jula, treći put upućen toj instituciji u vezi sa Trgovskom gorom.
Iz Komisije su naveli da su slučaj Trgovske gore razmatrali na 70. sjednici održanoj u martu 2026. godine, ali da nemaju mandat ni mehanizme za donošenje odluka o ovom pitanju. BiH su, kako navodi Crnković, uputili na međunarodne konvencije, posebno Espoo konvenciju.
Crnković smatra da je riječ o pogrešnom tumačenju onoga što je od Savske komisije traženo.
„Nije od Savske komisije traženo da donese odluku o lokaciji skladišta ili odlagališta, niti da drži lekcije Hrvatskoj. Niko nije tražio ni da stanu na stranu BiH. Očekuje se samo da rade svoj posao – da okupe relevantne aktere, razmotre prekogranične rizike, zatraže stručne informacije i pokrenu razgovor zemalja članica“, rekao je Crnković za Srnu.
On podsjeća da je Savska komisija međunarodno tijelo koje su osnovale Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija radi održivog upravljanja slivom rijeke Save, a čiji je jedan od ključnih zadataka upravo koordinacija prekogranične saradnje.
„Taj obim je očigledno širok kada treba organizovati konferencije, štampati brošure i trošiti novac poreskih obveznika. Kada Hrvatska planira smjestiti radioaktivni i drugi opasni otpad na Trgovskoj gori, uz granicu sa BiH i sliv rijeke Save, mandat odjednom nestaje“, istakao je Crnković.
Prema njegovim riječima, „Green Team“ se Savskoj komisiji prvi put obratio u januaru 2025. godine, zatim u junu ove godine, dok je odgovor stigao tek nakon trećeg dopisa, poslatog 31. jula.
U međuvremenu je, navodi Crnković, Savskoj komisiji opširno i argumentovano pisalo i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.
„U odgovoru navode da su slučaj Trgovska gora razmatrali na 70. sjednici u martu 2026. godine, ali tvrde da nemaju mandat ni mehanizme za donošenje odluka o ovom pitanju. Zatim BiH upućuju na međunarodne konvencije, posebno Espoo konvenciju“, rekao je Crnković.
On ocjenjuje da se time suština problema prebacuje na nešto što od Savske komisije niko nije ni tražio.
„Čista je zamjena teza. Od njih niko nije tražio da odlučuju o lokaciji skladišta. Traženo je da se uključe u pitanje koje se direktno tiče prekograničnih rizika i sliva rijeke Save“, naglašava Crnković.
Podsjeća da Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, na koji se Komisija poziva u svom radu, među ciljevima ima održivo upravljanje vodama, kao i sprečavanje i ograničavanje opasnosti i negativnih posljedica, uključujući ispuštanje materija štetnih za vodu.
„Šta onda ‘najširi opseg rada’ Savske komisije uopšte znači u praksi ako radioaktivni i drugi opasni otpad uz sliv Save nije dovoljan razlog da makar pokrene ozbiljnu raspravu?“, pita Crnković.
Dodatno pitanje, kaže, jeste novac koji BiH izdvaja za rad ove međunarodne institucije.
Prema podacima „Green Teama“, BiH je od 2015. godine za rad Savske komisije izdvojila više od dva miliona KM.
„Od 2015. godine poreski obveznici iz BiH izdvojili su više od dva miliona KM za rad Savske komisije. Kada treba sjediti za konferencijskim stolovima nema mnogo dileme oko mandata višemilionske komisije. Kada treba otvoriti neugodno pitanje slučaja Trgovska gora, tu počinje bježanje od problema“, ističe Crnković.
On smatra da odgovor Savske komisije sada zahtijeva konkretnu reakciju institucija BiH.
„Ekspertski tim, uključujući i pravnike, zajedno sa Koordinacionim tijelom, treba institucionalnim kanalima zatražiti da se Trgovska gora ponovo stavi na dnevni red Savske komisije. Komisija treba precizno da navede šta je spremna konkretno preduzeti u okviru svog mandata“, rekao je Crnković.
On dodaje da je „Green Team“ o odgovoru Savske komisije već informisao resorna ministarstva i da očekuje reakciju nadležnih.
„Imamo razloga da očekujemo odgovorno ponašanje sa naše strane. Ukoliko se nastavi odbijati svako uključivanje u problematiku slučaja Trgovska gora, treba otvoriti i pitanje opravdanosti daljeg finansiranja Savske komisije novcem građana u BiH“, istakao je Crnković.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“, kao i postojeći institucionalni radioaktivni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH. Hrvatski parlament je u decembru 2025. usvojio zakon kojim su stvorene pravne i prostorno-planske pretpostavke za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, pri čemu je lokacija bivšeg vojnog kompleksa Čerkezovac na Trgovskoj gori navedena kao preferirana lokacija.
Savska komisija je osnovana 2005. godine radi implementacije Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, a njena osnovna uloga je koordinacija prekogranične saradnje u slivu Save. Na zvaničnoj stranici Komisije navedeno je da je 70. sjednica održana 10. marta 2026. godine.