Bosna i Hercegovina bi na predstojećim izborima mogla napraviti jedan od najvećih tehnoloških iskoraka u izbornom procesu do sada. Elektronska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i novi način prenosa rezultata trebalo bi da značajno smanje prostor za manipulacije, ali i omoguće da prve vrlo pouzdane rezultate izbora imamo već oko 20 časova.
Dario Jovanović, program menadžer Koalicije „Pod lupom“, u razgovoru za BUKU kaže da će ova organizacija na izborni dan imati oko hiljadu posmatrača na biračkim mjestima, dok već u predizbornom periodu 57 ljudi prati izborni proces na terenu.
Posebnu pažnju ove godine privlače nove izborne tehnologije.
Rezultati već oko 20 časova?
Prema Jovanovićevim riječima, iskustva iz pilot-projekata pokazuju koliko bi novi sistem mogao ubrzati objavljivanje rezultata.
Nakon zatvaranja biračkih mjesta, skener bilježi rezultate glasanja, a podaci se elektronski prenose. Tokom pilot-projekata, kaže Jovanović, sam prenos rezultata trajao je u prosjeku svega 92,7 sekundi.
„Mi smo za minutu i po sa svih biračkih mjesta imali rezultate glasanja za sve izborne utrke, za sve stranke i za sve kandidatkinje i kandidate. Nekad nam za to treba 25 dana“, rekao je Jovanović.
To, ipak, ne znači da ćemo konačne rezultate dobiti doslovno dvije minute nakon zatvaranja birališta. Potrebno je sačekati dovoljan broj biračkih mjesta kako bi se rezultati stabilizovali i kako prvi podaci sa manjih biračkih mjesta ne bi stvorili pogrešnu sliku.
Jovanović očekuje da bi već oko 20 časova, odnosno sat nakon zatvaranja biračkih mjesta, mogao biti dostupan dovoljno veliki uzorak da se vidi rezultat svih šest izbornih utrka u oba entiteta.
„Zaista očekujem da ćemo mi u 20 sati, sat nakon zatvaranja biračkih mjesta, imati rezultate izbora za svih šest izbornih utrka“, kaže Jovanović.
Kako će izgledati glasanje?
Prva velika promjena je elektronska identifikacija.
Birač će na biračko mjesto doći sa važećim identifikacionim dokumentom – ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom. Dokument će biti skeniran, nakon čega će uređaj prikazati fotografiju i podatke birača, a dodatna provjera identiteta obavljaće se otiskom prsta.
Time bi trebalo biti onemogućeno glasanje u ime drugih osoba, višestruko glasanje, ali i naknadno „pumpanje“ izlaznosti korištenjem neiskorištenih glasačkih listića.
Druga velika promjena odnosi se na sam glasački listić.
Imena kandidata više neće biti navedena na glavnom glasačkom listiću, već će ostati njihovi redni brojevi. Umjesto dosadašnjeg označavanja kvadratića, birači će bojiti kružić. Takođe, više neće biti moguće glasati samo za pojedinačne kandidate bez označavanja političkog subjekta.
Nakon glasanja, listić se ubacuje u skener koji ga fotografiše sa obje strane, evidentira glas i potom automatski ubacuje papirni listić u glasačku kutiju.
Važna stvar je da papir ne nestaje iz procesa.
Svi listići će i dalje biti ručno brojani, a elektronski i ručno dobijeni rezultati moći će se međusobno porediti. Eventualna razlika između njih bila bi signal da treba provjeriti šta se dogodilo.
„Ko krade, taj pobjeđuje“
U razgovoru za BUKU Jovanović se osvrnuo i na ono što je godinama predstavljalo jednu od najvećih slabosti izbora u BiH – manipulacije na samim biračkim mjestima.
Govoreći o ranijim izborima, naveo je različite načine na koje se moglo manipulisati rezultatima: glasanje u ime drugih osoba, korištenje neiskorištenih listića, dodavanje glasova određenim političkim opcijama, proglašavanje glasova protivnika nevažećim i naknadno dodavanje preferencija kandidatima.
Posebno problematična bila su biračka mjesta bez nezavisnih posmatrača ili predstavnika različitih političkih subjekata.
Jovanović navodi hipotetički primjer biračkog mjesta na kojem je glasalo 200 ljudi: ukoliko nema stvarne kontrole, moguće je evidentirati da je jedna stranka dobila 190, a druga deset glasova. Ako se svi matematički podaci poklapaju – broj listića, izlaznost i zbir glasova – bez prigovora i posmatrača bilo je teško otvoriti pitanje stvarnog rezultata.
U tom kontekstu iznio je i posebno upečatljiv podatak.
Prema iskustvima Koalicije „Pod lupom“ iz više od 20 posmatranih izbornih procesa, na SNSD, SDS, PDP, SDA, SDP i HDZ BiH otpada 85 odsto prijavljenih nepravilnosti, rekao je Jovanović.
„Ko krade, taj pobjeđuje i koliko para, toliko muzike“, kazao je, objašnjavajući obrazac koji su uočavali tokom monitoringa izbora.
Kazne su manje od koristi koju stranke dobiju
Problem nije ograničen samo na izborni dan.
Jovanović upozorava da se tokom predizbornog perioda ponavljaju zloupotreba javnih resursa, preuranjena kampanja i nedozvoljeno plaćeno oglašavanje, ali i različiti oblici pritisaka na birače.
Među primjerima koje navodi su nezakonito zapošljavanje, prijetnje otkazima, uslovljavanje socijalnih beneficija, zahtijevanje „sigurnih glasova“ i pritisci na zaposlene da prisustvuju političkim skupovima.
Poseban problem vidi u visini i učestalosti kazni.
Prema njegovim riječima, za velike političke subjekte računica može biti jednostavna: korist koju dobiju promocijom može biti znatno veća od eventualne kazne.
„Sada je zaista ohrabrujuće za svakog političkog subjekta da krši izborna pravila jer je puno veća dobit koju može dobiti u vidu broja glasova i promocije kod birača nego sankcija koja mu se može izreći“, rekao je Jovanović.
Šta ako nestane struje ili interneta?
Jedna od najčešćih dilema u javnosti jeste šta će se dogoditi ukoliko na biračkom mjestu nestane struje, interneta ili se uređaj pokvari.
Jovanović kaže da su predviđene rezervne opcije.
Uređaji imaju baterije koje bi trebalo da omoguće do 12 sati rada bez električne energije. Predviđeni su operateri i IT stručnjaci, kao i rezervni uređaji. Ako tehnologiju ipak nije moguće osposobiti, glasanje se nastavlja na tradicionalan način.
Nedostatak interneta takođe ne bi trebalo da zaustavi glasanje. Uređaj se može prenijeti na lokaciju na kojoj postoji internet veza radi slanja podataka, a krajnja opcija je dostavljanje u Glavni centar za brojanje u Sarajevu.
Jovanović zato smatra da BiH, barem kada je riječ o samom izbornom danu, ulazi u izbore sa mnogo boljim mehanizmima zaštite nego ranije.
„Imamo preduslove za najpoštenije i najslobodnije izbore, što se tiče izbornog dana, ikada u BiH“, zaključio je Jovanović