Dok vlast pred izbore govori o povećanju primanja, podaci o kupovnoj moći penzionera pokazuju da se njihov položaj, prema tvrdnjama opozicije, gotovo nije promijenio dvije decenije.
Nedavna isplata jednokratne pomoći od 80 KM, koja je penzionerima stigla mjesec dana pred izbore, ponovo je otvorila pitanje da li vlast problem niskih penzija rješava sistemski ili povremenim mjerama uoči glasanja, piše BN
Premijer Republike Srpske Savo Minić poručuje da vlast nastoji pronaći prostor za veća primanja.
„Nastojimo, koliko god je to moguće, da povećanjem penzija, plata i materinskog dodatka pratimo obaveze unutar porodice“, rekao je Minić, uz poruku da penzioneri najbolje znaju kako žive.
698 KM danas, 237 KM prije skoro 20 godina
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić tvrdi da je problem upravo u tome što nominalni rast penzija nije doveo do značajnog povećanja njihove realne vrijednosti.
Prema njenim podacima, prosječna penzija danas iznosi 698 KM i pokriva oko 23 odsto potrošačke korpe. Isti procenat, navodi Trivićeva, pokrivala je i prosječna penzija 2007. godine, kada je iznosila 237 KM.
„To znači da je kupovna moć penzionera ostala praktično ista“, poručila je Trivićeva.
Ona je ukazala i na dvije velike finansijske afere – „Vijadukt“, vrijednu 120 miliona KM, i slučaj povezan sa Rašidom Serdarovim, vrijedan 240 miliona KM.
Tvrdi da je 360 miliona KM, koliko iznose navedeni iznosi, bilo dovoljno za još 12 jednokratnih pomoći penzionerima poput nedavno isplaćene.
„80 KM nije rješenje“
Narodni poslanik Bojan Kresojević smatra da jednokratna pomoć ne može riješiti problem standarda najstarije populacije.
Posebno ističe troškove lijekova, navodeći da penzioneri za njih izdvajaju između 30 i 50 odsto svojih primanja.
„Umjesto mrvica pred izbore, neophodno je uvesti jasnu formulu po kojoj će se penzije usklađivati sa realnim rastom troškova života“, rekao je Kresojević.
Opozicija zbog toga traži sistemsko povećanje penzija, umjesto povremenih jednokratnih isplata.
Novi problem: članarina od pet KM
Dodatno nezadovoljstvo izazvalo je i povećanje članarine u Udruženju penzionera na pet KM mjesečno.
Prema navodima penzionera, odluka je donesena bez dovoljno informacija i saglasnosti članstva. Ukoliko oko 180.000 penzionera plaća novu članarinu, to bi značilo približno 900.000 KM mjesečno prihoda po tom osnovu.
Pitanje na šta se taj novac troši, međutim, za sada nema jasan odgovor. Nadležni iz republičkog Udruženja penzionera nisu se odazvali na pozive novinara.
Dok vlast govori o nastojanju da povećanjem primanja poboljša standard građana, penzioneri i opozicija poručuju da jednokratna pomoć ne može nadomjestiti dvije decenije gotovo nepromijenjene kupovne moći.