Ono što je američki predsjednik Donald Trump najavljivao kao kratku vojnu intervenciju pretvorilo se u sukob koji traje mjesecima, dok Washington sada pokušava pronaći način da pojača pritisak na Teheran, a istovremeno izbjegne novu veliku vojnu eskalaciju.
Prije šest mjeseci Trump je donio odluku da se Sjedinjene Američke Države direktno uključe u izraelske napade na Iran. Taj potez danas predstavlja jedno od ključnih pitanja njegove vanjske politike, ali i sve veći politički i ekonomski problem za njegovu administraciju.
Trump je ranije procjenjivao da bi sukob mogao trajati četiri do pet sedmica. Međutim, sedmice su se pretvorile u mjesece, a kraj rata se i dalje ne nazire.
„Mrzim što ovo moram uraditi“, rekao je Trump, prema vlastitim riječima, kada je donio odluku o napadima.
Prošle sedmice sukob je ponovo opisao kao „mali zaokret“ prema Iranu, uz tvrdnju da je cilj uklanjanje nuklearne prijetnje.
Ali upravo je taj „zaokret“ prerastao u mnogo ozbiljniji problem.
Washington prijeti, ali izbjegava novu eskalaciju
Trumpova administracija posljednjih dana pojačava pritisak na Teheran kroz sankcije i pokušaje ograničavanja iranskog izvoza, dok se istovremeno izbjegava direktna nova vojna operacija velikih razmjera.
Washington je najavio i politiku „nulte tolerancije“ prema iranskim minama u Ormuskom moreuzu, kao i nove ekonomske mjere.
Ipak, između oštre retorike i konkretnih poteza postoji očigledan raskorak.
Trump je više puta prijetio novim velikim napadima, da bi potom od tih prijetnji odustao. Istovremeno, američke diplomate vraćaju se na svoja radna mjesta u regionu, dok pregovori s Teheranom ostaju blokirani.
Kina je najveći problem
Jedan od najjasnijih znakova da Washington želi izbjeći širu eskalaciju jeste činjenica da nije udario na Kinu, najvećeg kupca iranske nafte.
Takav potez mogao bi izazvati novi skok cijena nafte, što bi se direktno odrazilo na američke potrošače.
Kineske rafinerije i dalje kupuju iransku naftu, dok ogromno kinesko tržište omogućava Pekingu da značajno utiče na globalno tržište energenata.
Zbog toga bi snažnije sankcije prema kineskim kupcima iranske nafte mogle imati posljedice i po američku ekonomiju.
Rat sve više postaje Trumpov politički problem
Osim međunarodnih posljedica, sukob sa Iranom mogao bi postati ozbiljan problem za Trumpa i na unutrašnjem političkom planu.
Američki birači i dalje su skeptični prema ratu, dok su visoke cijene goriva dodatno opteretile raspoloženje javnosti.
Prema anketama Reutersa i Ipsosa koje navodi Reuters, Trumpova podrška pala je sa 40 na 33 odsto od početka rata.
To je posebno važno uoči novembarskih međuizbora, kada će se odlučivati o odnosu snaga u Kongresu.
Traži li Trump izlaznu rampu?
Prelazak sa bombardovanja na ekonomski pritisak mogao bi predstavljati pokušaj da se smanje vojni rizici, ali istovremeno ostaje otvoreno pitanje kako završiti sukob bez političke štete.
Trump je rat opravdavao potrebom da se spriječi da Iran razvije nuklearno oružje. Međutim, ukoliko se sukob nastavi bez jasnog rezultata, pritisak na Bijelu kuću mogao bi samo rasti.
Šest mjeseci nakon početka rata, Trump se tako nalazi pred paradoksom: što duže sukob traje, to je teže pronaći izlaz koji bi mogao predstaviti kao pobjedu.
A dok Washington pokušava pronaći izlaznu rampu iz „malog zaokreta“, cijenu dugotrajnog sukoba već počinju osjećati i američka ekonomija i građani.