SVJETSKE cijene hrane ove bi godine mogle značajno porasti. Kako piše Euronews, najveći rast očekuje se kod pšenice, što bi moglo dovesti i do poskupljenja hljeba i tjestenine. Britanska ekonomska analitička kuća Oxford Economics procjenjuje da će globalne cijene hrane u 2026. godini porasti za 11,8 odsto, a u 2027. za dodatnih 4,8 odsto.
Najviše bi trebalo da poskupe žitarice, voće, povrće i mliječni proizvodi. Ekstremne vrućine i suše uništavaju usjeve širom Evrope, dok se poljoprivrednici istovremeno suočavaju s visokim cijenama energenata i đubriva, na koje dodatno utiču ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Nakon toplotnog talasa koji je pogodio Evropu, briselsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u julu je smanjilo prognozu proizvodnje žitarica u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Prošle godine proizvodnja je iznosila oko 310 miliona tona.
Ratovi podižu cijene goriva i đubriva
Troškovi poljoprivrednika rastu i zbog poremećaja u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama, izazvanih blokadom Hormuškog moreuza usljed rata u Iranu.
Cijene dizela na svjetskom nivou u julu su bile 36 odsto više nego godinu ranije, dijelom upravo zbog blokade Hormuza. Oxford Economics očekuje da će cijene đubriva ove godine porasti za 22 odsto.
Tomas Dvorak, viši ekonomista u Oxford Economicsu, smatra da najveći uticaj na globalne cijene hrane ima „rat između SAD-a i Irana i njegov uticaj na resurse potrebne za proizvodnju, prvenstveno na dizel, prirodni gas i đubrivo“.
Rat u Ukrajini takođe snažno utiče na tržište hrane.
„Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju sa nešto manje od 30 odsto u svjetskom izvozu pšenice i sa više od 10 odsto u izvozu kukuruza“, istakao je Dvorak.
Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale i brodove, kao i otežan izvoz preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi ugroziti 86 miliona tona godišnjeg izvoznog kapaciteta žitarica. To predstavlja gotovo 17 odsto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.
Pšenica pod najvećim pritiskom
„Najteže će biti pogođeni usjevi – žitarice, voće i povrće – kao i mliječni proizvodi“, rekao je Dvorak, dodajući da su upravo te kategorije najizloženije sušama i visokim temperaturama.
„To će se odraziti i na cijene prerađevina poput hljeba, sira, vina ili ulja“, dodao je.
Meso bi, s druge strane, trebalo da bude manje pogođeno.
Cijena pšenice trenutno je pod najvećim pritiskom jer njena proizvodnja zahtijeva velike količine đubriva. Oxford Economics očekuje da će u trećem tromjesečju 2026. godine biti 36 odsto viša nego godinu ranije i dostići oko 4,40 eura za približno 20 kilograma.
Pšenica je ključni sastojak brojnih proizvoda, među kojima su tjestenina, keksi i žitarice za doručak.
Poskupljenja bi prvo mogla pogoditi svježu hranu
„Kod svježe hrane, prvenstveno voća i povrća, uticaj će biti brz i vjerovatno vidljiv u prodavnicama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane taj proces traje duže zbog vremena potrebnog za žetvu i obradu. Tu očekujemo vrhunac poskupljenja za šest do devet mjeseci“, pojasnio je Dvorak.
To znači da bi cijene svježih namirnica mogle početi snažnije da rastu već u oktobru i novembru ove godine.
Najveći rast cijena prerađene hrane očekuje se između februara i maja naredne godine.