U noći 12. aprila, dugogodišnji mađarski krajnje desni premijer Viktor Orbán pozvao je svog izazivača Pétera Magyara. Razgovor je trajao oko jednog minuta. Orbán mu je čestitao na izbornoj pobjedi njegove stranke Tisza i priznao poraz.
Taj trenutak označio je i početak ubrzanog kraja političkog, pravnog i ekonomskog sistema koji je Orbán gradio 16 godina kako bi svoju stranku Fidesz zadržao na vlasti.
Magyarova ubjedljiva pobjeda donijela mu je dvotrećinsku većinu u parlamentu, koliko je prema mađarskom zakonu potrebno za izmjene ustava i donošenje takozvanih kardinalnih zakona kojima se uređuju najvažnije državne institucije, prenosi Msn.com
Kao i Orbánu prije njega, takva većina omogućila je Magyaru da mijenja ustav i provodi opsežne zakonske reforme praktično bez ozbiljnog otpora.
Magyar, koji tokom kampanje nije obećavao samo promjenu vlasti nego i promjenu sistema, odmah je zatražio ostavku predsjednika države Tamása Sulyoka, kao i drugih visokih zvaničnika.
„Neka odu, neka odu. Neka ne čekaju da ih mi otjeramo“, rekao je Magyar u izbornoj noći.
Nakon što je u maju preuzeo dužnost, glavni stubovi Orbánovog režima počeli su se rušiti za svega nekoliko mjeseci. Predsjednik države i glavni tužilac napustili su funkcije, dok je nekada moćna Orbánova medijska mašinerija gotovo potpuno paralizovana.
Orbánov Sistem nacionalne saradnje
Orbán je dvotrećinsku većinu osvojio na parlamentarnim izborima 2010. godine, nakon čega je uspostavio Sistem nacionalne saradnje, poznat u Mađarskoj po skraćenici NER. Predstavljao ga je kao novi društveni ugovor sa biračima.
Kritičari su, međutim, NER opisivali kao centralizovani politički i ekonomski aparat izgrađen radi provođenja Orbánove vizije „neliberalizma“, termina kojim je označavao alternativu klasičnoj evropskoj liberalnoj demokratiji.
„Zamislite to kao društvenu igru u kojoj jedan igrač u svakom trenutku može promijeniti pravila u svoju korist – pomjeriti se pet polja naprijed, vratiti protivnika na početak ili ga potpuno izbaciti iz igre“, rekao je za Euronews politički analitičar Szabolcs Dull.
Orbán je koristio parlamentarnu većinu kako bi zakone donosio veoma brzo. Od 2020. godine uglavnom je vladao uredbama, prvo pozivajući se na vanredno stanje zbog pandemije virusa korona, a zatim, poslije 2022. godine, na rat u Ukrajini.
Demokratski sistem kontrole i ravnoteže oslabljen je postavljanjem lojalnih ljudi na čelo ključnih institucija. Javni servis MTVA i približno 500 medija okupljenih u okviru holdinga KESMA pomagali su u širenju narativa Orbánove vlasti.
Dull kaže da je obećanje o demontaži NER-a i uklanjanju njegovih kadrova bilo najpopularnije Magyarovo predizborno obećanje.
„To mu je donijelo najveću popularnost. To birači sada od njega očekuju“, rekao je.
Smijenjeni predsjednik i glavni tužilac
Možda najznačajnija Magyarova politička pobjeda bilo je uklanjanje predsjednika Tamása Sulyoka. Bivši predsjednik napustio je funkciju sredinom jula, nakon usvajanja ustavnog amandmana, koji je i sam potpisao, a kojim je njegov mandat proglašen završenim.
Istim amandmanom poslanički mandati ograničeni su na 12 godina, dok je za sudije Ustavnog suda uvedena starosna granica od 70 godina. Time je sa funkcije uklonjen i predsjednik Ustavnog suda Péter Polt, dugogodišnji Orbánov saveznik.
„Prekinuli su mandat aktuelnog predsjednika bez ikakvog pravnog obrazloženja, jednostavno zato što se politički ne slažu s njim. Smatram da je to neprihvatljivo“, rekao je za Euronews Balázs Orbán, nekadašnji politički savjetnik Viktora Orbána.
Magyar je više puta tvrdio da Sulyok nije sposoban obavljati predsjedničku dužnost i da zastupa interese jedne stranke, a ne cijele nacije.
Dull kaže da je njegovo uklanjanje za Magyara imalo i simboličan i praktičan značaj.
„Mađarski predsjednik ima pravo pomilovati osuđene osobe. Magyar je obećao da će odgovarati ljudi povezani sa starim sistemom i nije mogao rizikovati da ih predsjednik pomiluje“, rekao je.
Magyarova vlada smijenila je i četvoricu šefova tajnih službi, direktora protivterorističke policije TEK Jánosa Hajdua, Orbánovog bivšeg portparola Bertalana Havasija i direktora Državne revizorske kancelarije.
Ugašena je i mađarska Kancelarija za zaštitu suvereniteta, koja je bila usmjerena protiv medija i nevladinih organizacija finansiranih iz inostranstva i zbog koje je vlast u Budimpešti bila izložena oštrim kritikama Evropske komisije.
U junu je pod političkim pritiskom ostavku podnio i glavni tužilac Gábor Bálint Nagy, što je predstavljalo još jednu pobjedu za Magyara.
„Tužilaštvo ne smije postati instrument političkih borbi niti pozornica za svakodnevne igre moći“, naveo je Nagy u saopštenju.
Dull je njegov odlazak opisao kao još jednu prekretnicu.
„U nekim slučajevima istrage nikada nisu ni otvarane ili su obustavljane. Radilo se o predmetima koji su očigledno bili neugodni Orbánovoj vladi“, rekao je.
Odgovornost i korupcija
Krajem jula mađarski parlament osnovao je Kancelariju za povrat i zaštitu imovine, čiji je zadatak da istraži korupciju iz Orbánove ere i povrati državnu imovinu.
Mađarska se godinama nalazi među najkorumpiranijim članicama Evropske unije, dok su poslovni ljudi bliski Orbánu bili među najvećim dobitnicima državnih ugovora.
Među njima je Lőrinc Mészáros, Orbánov prijatelj iz djetinjstva i najbogatiji čovjek u Mađarskoj, čiji poslovni interesi obuhvataju građevinarstvo, turizam i poljoprivredu.
Tu je i Orbánov zet István Tiborcz, koji je tokom vladavine Fidesza postao milijarder, kao i Orbánov otac Győző Orbán, važna ličnost u rudarskom sektoru čije su kompanije dobijale ugovore za izgradnju puteva i željeznica.
Svi tvrde da su poslovali u skladu sa zakonom, ali se očekuje da će njihovi poslovi biti predmet istraga.
„Jedno od ključnih predizbornih obećanja stranke Tisza bilo je da će odgovarati oni koji su učestvovali u kriminalnoj korupciji pod vlašću Fidesza. Ovo što sada gledamo početak je procesa koji će vjerovatno trajati još dugo“, rekao je analitičar Daniel Hegedűs.
Istražuje se i takozvana afera Matolcsy, koja se odnosi na navodni nestanak oko 500 milijardi forinti, odnosno približno 1,38 milijardi evra, iz Mađarske narodne banke. U središtu slučaja nalaze se bivši guverner banke György Matolcsy i njegov sin Ádám.
Nekoliko dana nakon izbora Magyar je zatražio od mađarske poreske uprave NAV da blokira prebacivanje imovine povezane sa Orbánom na račune u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Singapuru i Sjedinjenim Američkim Državama. Poreska uprava naknadno je blokirala nekoliko takvih transfera.
Mađarska bi kasnije ove godine trebalo da se pridruži Kancelariji evropskog javnog tužioca, čime bi toj instituciji bilo omogućeno da retroaktivno istražuje prevare povezane sa fondovima EU počinjene od jula 2021. godine.
Paralelno sa pokušajima povrata državne imovine, tužioci su otvorili nekoliko krivičnih istraga protiv bivših visokih zvaničnika, među kojima bi se potencijalno mogao naći i sam Orbán.
Bivši direktor protivterorističke jedinice TEK János Hajdu saslušan je u slučaju ukrajinskog konvoja sa novcem. Mađarski specijalci su u martu, u jeku izborne kampanje, pretresli dva vozila koja su prevozila novac u vlasništvu ukrajinske Oschadbanke.
Sedam zaposlenih je privedeno, a zatim protjerano iz Mađarske, dok su zaplijenjeni milioni evra u gotovini i zlatne poluge. Hajdu se ne smatra osumnjičenim u predmetu nezakonitog pritvaranja.
Prema navodima mađarskih medija, Orbán se na dan racije nalazio u sjedištu TEK-a.
„Nije bilo važno samo privesti Jánosa Hajdua nego istražiti i privesti još tri osobe, uključujući Viktora Orbána“, rekao je u junu za Euronews advokat koji zastupa ukrajinske prevoznike novca.
Dodao je da je bivši glavni tužilac Nagy, koji je nekoliko sedmica kasnije podnio ostavku, možda Orbánu pružao „sigurnosnu mrežu“. Orbán tvrdi da je racija provedena u skladu sa zakonom.
Druga istraga odnosi se na navodnu zloupotrebu novca Nacionalnog fonda za kulturu u kampanji Fidesza. Uhapšeno je sedam osumnjičenih, među kojima je i šef kabineta bivšeg ministra kulture Balázsa Hankóa.
Tužioci su zaplijenili i servere Fidesza, čime je praktično poremećena unutrašnja komunikacija stranke.
„Ovo nema nikakve veze sa slučajem korupcije, za koji smatramo da je izmišljen. Čak i kada bi se taj slučaj istraživao, iz toga ne proizlazi da istražioci moraju imati pristup svim podacima stranke“, rekao je Balázs Orbán.
Slabljenje Fidesza
Nedugo nakon izbora, krajem aprila, Viktor Orbán objavio je da neće preuzeti poslanički mandat, čime je okončao 36 uzastopnih godina provedenih u mađarskom parlamentu.
„Trenutno nisam potreban u parlamentu, nego u reorganizaciji nacionalne strane“, rekao je, dodajući da će se posvetiti obnovi Fidesza i da je prihvatio da stranku vodi još godinu dana.
Parlament, u kojem dominira Tisza, u junu je usvojio takozvani „lex Orbán“, kojim je mandat premijera ograničen na osam godina.
Pošto se zakon primjenjuje retroaktivno od 1990. godine, Orbánu je praktično zabranjeno da se ponovo kandiduje za premijersku funkciju.
Poslanički mandati takođe su ograničeni na 12 godina, uz retroaktivnu primjenu, čime je velikom broju dugogodišnjih političara Fidesza onemogućena kandidatura na narednim izborima.
„Polovina opozicije i njeni najmoćniji lideri izbačeni su iz politike personalizovanim i retroaktivnim zakonima. Ovo je kraj demokratije. Ako o tome za koga se može glasati ne odlučuju ljudi nego vlast određuje kome je dozvoljeno da se kandiduje, onda je demokratija završena“, rekao je Orbán.
Ovo razdoblje označilo je možda najdublju krizu u istoriji Fidesza, stranke osnovane prije pada komunizma.
Šef poslaničke grupe Gergely Gulyás podnio je ostavku, navodeći kao razlog nova ograničenja mandata.
Bivši ministar spoljnih poslova Péter Szijjártó napustio je parlament u julu i prešao na rukovodeću funkciju u kineskoj kompaniji za proizvodnju električnih automobila BYD.
Bivši ministar saobraćaja János Lázár i dugogodišnji Orbánov strateg Antal Rogán uglavnom su se povukli iz javnog života.
Potpuna promjena medijske scene
Početkom jula mađarski javni servis MTVA emitovao je crni ekran na kojem je pisalo:
„Javni mediji ne smiju lagati. Izvinjavamo se što smo to činili.“
MTVA je i u Mađarskoj i u inostranstvu godinama smatran pristrasnim medijem. Njegov direktor Dániel Papp osuđen je 2018. godine zbog manipulacije televizijskim prilogom, a nedugo nakon izbora podnio je ostavku.
Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju više puta je kritikovala MTVA zbog sistemske pristrasnosti i stvaranja neravnopravnih uslova za političke aktere.
Nakon ukidanja informativnog programa javnog servisa, privremena uprava objavila je da će kompanija biti restrukturisana kako bi postala nezavisna i vjerodostojna, što je bilo jedno od ključnih Magyarovih izbornih obećanja.
Visoki urednici smijenjeni su istog dana.
Poremećaji se nisu zaustavili na MTVA. Mediaworks, izdavač nekoliko novina i radijskih stanica naklonjenih Fideszu i dio medijskog holdinga KESMA, otpustio je stotine zaposlenih zbog finansijskih problema.
Mandiner, još jedan provladin medij povezan sa obrazovnom institucijom Mathias Corvinus Collegium, najavio je otpuštanje 60 zaposlenih.
Megafon, organizacija koja je finansirala influensere naklonjene Orbánu, potpuno je ugašen.
Dull kaže da su ti mediji u velikoj mjeri zavisili od državnog oglašavanja.
„Mediji Fidesza opstajali su zato što su se u njima oglašavale državne kompanije. Kada se vlast promijenila, to oglašavanje je prestalo i mnogi mediji našli su se u finansijskim problemima. Živjeli su od države kako bi ispunjavali političku funkciju“, rekao je.
Borba za kulturu i obrazovanje
Obrazovna institucija Mathias Corvinus Collegium, blisko povezana sa Orbánom, suočava se sa finansijskim problemima i mogućim zatvaranjem.
Fondacija od javnog interesa koja upravlja ovom institucijom biće raspuštena, a njena imovina nacionalizovana.
To predstavlja težak udarac za Collegium, koji je 2020. godine od države dobio ogromnu imovinu, uključujući deset odsto udjela u energetskoj kompaniji MOL i farmaceutskoj kompaniji Richter. Ti udjeli godišnje su donosili desetine milijardi forinti u dividendama.
Biće ugašeno i 15 drugih fondacija od javnog interesa koje ne upravljaju univerzitetima, dok će ljudi koje je postavio Fidesz biti uklonjeni iz univerzitetskih upravnih odbora.
Ministarstvo kulture istovremeno je započelo istragu o korištenju javnog novca tokom prethodne vlasti.
Pjesnik János Dénes Orbán, koji nije u rodbinskoj vezi sa bivšim premijerom, dobio je 412 miliona forinti, odnosno oko 1,14 miliona evra, od neprofitne organizacije za razvoj talenata Karpatskog bazena, državnog tijela kojim je i sam rukovodio.
Slične isplate drugim pojedincima vršene su tokom izborne kampanje.
Da li je Magyarov pristup demokratski?
Fidesz Magyarovu demontažu Orbánovog sistema opisuje kao napad na demokratiju, posebno dovodeći u pitanje zakonitost uklanjanja predsjednika države.
„Prekinuli su mandat predsjednika. Zabranili su bivšem premijeru da se ponovo kandiduje. Zabranili su kandidaturu približno polovini poslaničke grupe Fidesza“, rekao je Balázs Orbán.
„A ovo je tek početak. Gdje će se sve završiti?“
Magyar odbacuje tvrdnje da vlada autoritarno.
„Zakon nije samovolja. Sloboda nije ugnjetavanje. Stranka nije država. Pravda nije diktatura. Politika nije pljačka. Domovina pripada svakom Mađaru. Dobro došli u novu Mađarsku“, rekao je.
Analitičar Hegedűs tvrdi da je Mađarska pod Orbánom doživjela stvarno zarobljavanje države, zbog čega su ovakve mjere u velikoj mjeri neizbježne.
„Tokom demontaže zarobljene države i obnove nezavisnosti institucija u procesu ponovne demokratizacije može biti neizbježno uklanjanje politički postavljenih kadrova prethodnog režima“, rekao je.
Orbánovi krajnje desni saveznici Marine Le Pen i Matteo Salvini kritikovali su Magyara zbog zapljene servera Fidesza.
Desetine desničarskih poslanika Evropskog parlamenta poslale su pismo Evropskoj komisiji izražavajući zabrinutost zbog stanja demokratije u Mađarskoj.
„Zašto Komisija sada ćuti dok jedna vlada otvoreno krši evropska ustavna načela?“, naveli su u pismu.
U odvojenom pismu poslanici Fidesza tvrdili su da je gašenjem informativne službe javnog emitera prekršeno pravo Evropske unije.
Evropska komisija, koja je protiv Mađarske tokom Orbánove vlasti vodila nekoliko postupaka zbog nazadovanja vladavine prava i korupcije, uglavnom je pozdravila Magyarove reforme.
U godišnjem julskom izvještaju o vladavini prava Komisija ih je opisala kao „radikalnu promjenu“.
Mađarska je pristala ispuniti niz obaveza u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije u zamjenu za odmrzavanje 16,4 milijarde evra iz fondova Evropske unije.
Evropski komesar za pravosuđe Michael McGrath ranije je za Euronews rekao da je smjena predsjednika bila opravdana.
„Kada se u političkom životu jedne zemlje dogodi tako velika promjena, neizbježno je da će biti problema i promjena na određenim funkcijama“, rekao je.
Dull kaže da mnogi Mađari žele institucionalne garancije da Magyar neće učvrstiti vlast na isti način kao njegov prethodnik, iako je novi premijer već prihvatio neka ograničenja.
„Ako počnemo govoriti o ‘Magyarovom sistemu’, već znamo kada će on završiti. Zakon koji mandat premijera ograničava na dva mandata odnosi se i na njega“, rekao je.
Prema njegovim riječima, pravi test Magyarovih namjera biće izrada novog ustava, proces za koji se očekuje da će trajati najmanje 18 mjeseci.
„Iz detalja ćemo vidjeti namjerava li izgraditi novi sistem ili ne“, zaključio je Dull.