Ljetni mjeseci i visoke temperature u Republici Srpskoj ponovo su donijeli ozbiljne poremećaje u vodosnabdijevanju, a najkritičnija situacija trenutno je u najvećem gradu – Banjaluci. U potkozarskim naseljima na području Banjaluke proglašena je vanredna situacija i uveden rigorozan režim redukcije “dva dana ima, dva dana nema vode“.
Najnoviji statistički podaci, u kombinaciji sa upozorenjima stručnjaka i predstavnika nevladinog sektora, ukazuju na to da ljetne nestašice više nisu samo posljedica ekstremnih suša, već sistemskog neupravljanja, loše infrastrukture i nekontrolisanog uništavanja prirodnih resursa.
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku RS o javnom vodovodu za 2024. godinu, u sistemima javnog vodosnabdijevanja zabilježeni su enormni gubici. Javni vodovodi u RS u 2024. zahvatili su ukupno 109.706.000 kubnih metara vode. Istovremeno, ukupni gubici u vodovodnoj mreži iznosili su čak 50.711.000 kubika, odnosno 46,2 odsto od ukupno zahvaćene vode.
To znači da skoro polovina prerađene vode, umjesto do slavina potrošača, ode kroz zastarjelu i oštećenu mrežu. U poređenju sa 2023. godinom, gubici vode porasli su za više od osam miliona kubika, dok je domaćinstvima isporučeno 6,1 odsto manje vode nego godinu ranije.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača “DON” Prijedor ističu da se građani rijetko javljaju zbog formalnog uskraćivanja ovog osnovnog prava, već se samoorganizuju i direktno reaguju prema vodovodno-komunalnim preduzećima.
Izvršna direktorka ovog udruženja Murisa Marić za Fenu naglašava da je problem vodosnabdijevanja daleko širi od samog rada komunalnih preduzeća i da situacija postaje alarmantna.
– Pitanje vodosnabdijevanja nije samo pitanje rada vodovodno-komunalnih preduzeća, u pitanju je mnogo širi problem. Intenzivno ostajemo bez prirodnih bogatstava koja se uništavaju golom sječom, kamenolomima i rudarenjem, čime nam se direktno smanjuju rezerve vode. U kombinaciji sa nestručnim rukovođenjem preduzećima i lošom, zastarjelom infrastrukturom imamo zaista veliki problem koji će biti sve više izražen. Osim toga, voda je sada zaista skupa za građane – upozorava Marić.
Pored nekontrolisane eksploatacije prirodnih resursa i neefikasne infrastrukture, jedan od ključnih uzroka smanjenja vodnih resursa u urbanim sredinama jeste i prekomjerna urbanizacija, te betonizacija površina, koja sprečava prirodno obnavljanje i dopunjavanje podzemnih voda.
Dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta (AGGF) Univerziteta u Banja Luci prof. dr Saša Čvoro iznio je zabrinjavajuće podatke o drastičnom padu nivoa podzemnih voda na primjeru istraživanja koje provodi ovaj fakultet.
– Energetska efikasnost, udaljenost između objekata, linije strujanja vjetrova i osunčanost su parametri koji zaista mogu pomoći da se snizi ili poveća temperatura u gradovima. Prije 15 godina, kada smo radili prva istraživanja količine vode u zemlji za potrebe objekta fakulteta u Banjoj Luci, izdašnost izvora bila je oko 3,5 litara u sekundi. Međutim, sada je ona pala ispod 1,5 litara u sekundi. To znači da smo zabetonirali površine u gradovima i da nema dovoljno vode ispod zelenih površina – istakao je Čvoro.
Imajući u vidu da se u RS godišnje izgubi preko 50 miliona kubika prerađene vode, da se izdašnost podzemnih izvora drastično smanjuje, a da se odluke o redukcijama i dalje donose parcijalno na lokalnom nivou, jasno je da bez hitne rekonstrukcije mreže, zaštite slivnih područja i obuzdavanja neplanske gradnje, ljetne nestašice vode prijete da postanu stalna kriza sa dugoročnim posljedicama.