Vlasnica objekta Ana Medan tvrdi da Agencija „Stari grad“ Mostar opstruira završetak radova i odbija provesti čak i privremene mjere zaštite. Direktor Agencije Miralem Fajić odgovara da bi odstupanje od odobrenog projekta bez prethodne izmjene građevinske dozvole bilo protuzakonito te da trenutačno osigurani novac nije dovoljan za dovršetak krova.
Vlasnica: Nakon rušenja zida odgovornost prebačena na nas
Medan navodi da su nepoznate osobe tijekom 2012. i 2013. godine iz susjednog objekta bespravno srušile cijeli južni, odnosno zabatni zid Vlahine kuće, nakon čega su novim zidom ušle u parcelu i proširile susjedni objekt.
Slučaj je, prema njezinim riječima, prijavljen nadležnim institucijama 2018. godine, ali su vlasnici Vlahine kuće nakon toga označeni kao odgovorni zbog neodržavanja ruševnog objekta i mogućeg ugrožavanja Šehitluka.
„Bili smo uvjetovani da zbog tuđeg nezakonitog djelovanja sami popravimo objekt u roku od 30 dana, bez dozvole za rekonstrukciju, ili da ga srušimo bez projekta rušenja, sve o vlastitom trošku“, navela je Medan.
Tvrdi da je presudom nadležnog suda u Sarajevu iz 2023. godine utvrđeno da vlasnici ne mogu odgovarati za nezakonite postupke drugih osoba te da se na Vlahinu kuću primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu nacionalnih spomenika.
Prema njezinu tumačenju presude, sve razine vlasti, neovisno o vlasništvu, dužne su osigurati pravne, tehničke, administrativne i financijske mjere potrebne za zaštitu, konzervaciju i obnovu nacionalnog spomenika.
Konstrukcija izvedena, ali krov nije pokriven
Nakon sudskog postupka Agencija „Stari grad“ 2023. godine prijavila je projekt obnove Vlahine kuće na javni poziv Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Agencija u odgovoru Hercegovina.info potvrđuje da je sklopljen ugovor vrijedan 50.000 KM.
Betonski radovi i dio krovne konstrukcije završeni su početkom 2025. godine. Međutim, objekt je ostao bez završnog krovnog pokrova, s drvenom građom, paropropusnom folijom i letvama izloženima kiši, vjetru i drugim vremenskim utjecajima.
„Objekt je ostao otkriven s djelomičnom konstrukcijom i kao takav je izložen vremenskim utjecajima više od godinu dana“, upozorava Medan.
Ona tvrdi da Agencija, unatoč upozorenjima nadležnih institucija za zaštitu spomenika, nije osigurala privremeno pokrivanje objekta kako bi se spriječilo propadanje već izvedenih radova.
Agencija: Privremeno rješenje bilo bi odstupanje od projekta
Fajić u odgovoru navodi da je Federalno ministarstvo prostornog uređenja 16. siječnja 2020. izdalo pravomoćno odobrenje za rehabilitaciju Vlahine kuće, dok je izmjena tog rješenja donesena 28. ožujka 2023. godine.
Prema stajalištu Agencije, svaki zahvat koji nije predviđen odobrenim projektom zahtijeva novu izmjenu ili dopunu građevinske dozvole. Fajić se pritom poziva na članak 59. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH.
Navodi da je Ana Medan 30. lipnja predložila privremenu zaštitu krova, ali da takav oblik radova nije predviđen važećim rješenjima.
„Nismo bili u mogućnosti postupiti po njezinu zahtjevu jer bismo povrijedili članak 59. Zakona“, stoji u odgovoru Agencije.
Fajić dodaje da bi Agencija, kao investitor, mogla biti kažnjena iznosom od 500 do 8.000 KM kada bi radove izvodila protivno građevinskoj dozvoli, bez prethodno odobrene izmjene projekta.
Za radove osigurano 10.000 KM, ponuda premašuje 17.000 KM
U proračunu Grada Mostara za 2026. godinu za Vlahinu kuću osigurano je 10.000 KM. Agencija potvrđuje da taj iznos još nije potrošen.
Početkom lipnja provedena je prethodna provjera tržišta, tijekom koje su zahtjevi za dostavljanje ponuda poslani četirima potencijalnim izvođačima. Prema odgovoru Agencije, jedan ovlašteni izvođač dostavio je početnu ponudu nešto višu od 17.000 KM s PDV-om.
Za stručni nadzor potrebno je izdvojiti dodatnih približno 850 KM, zbog čega ukupna vrijednost potrebnih radova premašuje trenutačno raspoloživi iznos za gotovo 8.000 KM.
Medan smatra da se od obitelji na taj način traži da financira razliku, iako je riječ o zaštićenom objektu. Fajić, s druge strane, navodi da se za radove moraju osigurati sredstva i provesti postupak propisan Zakonom o javnim nabavama.
Agencija je, prema njegovim navodima, u listopadu 2025. od UNESCO-ova ureda u BiH i Federalnog ministarstva kulture i sporta zatražila dodatna sredstva za dovršetak krova i limarske radove. UNESCO je odgovorio da nema sredstva za obnovu objekata u privatnom vlasništvu, dok je od Federalnog ministarstva zatraženo 11.413 KM.
Medan također tvrdi da je Agencija u njihovo ime podnijela prijavu Ministarstvu civilnih poslova BiH iako je unaprijed znala da prijava neće biti prihvaćena zbog neriješenog izvještaja o ranijem projektu. Fajić se u dostavljenom odgovoru nije izravno očitovao o toj tvrdnji.
Različita stajališta o odgovornosti
Najveći prijepor između vlasnice i Agencije odnosi se na pitanje tko je odgovoran za zaštitu objekta dok se ne osigura novac za dovršetak krova.
Medan tvrdi da je Agencija nadležna za osiguravanje financijskih i drugih mjera kojima bi se Vlahina kuća zaštitila od daljnjeg propadanja. Upozorava da postojeća drvena konstrukcija gubi vrijednost i stabilnost te da bi odgađanje moglo dovesti do novih oštećenja.
Fajić se poziva na propise prema kojima vlasnik građevine odgovara za njezino stanje i štetu koju bi objekt mogao prouzročiti. Istodobno navodi da postoje institucije i humanitarne organizacije koje financiraju obnovu privatnih kuća, ali da Agenciji nije poznato da su vlasnici dobili druga sredstva, osim 50.000 KM koje je Agencija osigurala 2023. godine.
Tako je, unatoč osiguranih 10.000 KM u gradskom proračunu, Vlahina kuća i dalje bez dovršenog krova. Agencija procjenjuje da je za završetak radova potrebno gotovo 18.000 KM sa stručnim nadzorom, dok vlasnica traži hitnu zaštitu postojećih radova i odbacuje mogućnost da obitelj snosi dodatne troškove.