Visina poreza i doprinosa na plate jedan je od ključnih faktora koji određuje koliko novca zaposleni na kraju mjeseca zaista dobiju na račun. Iako su bruto plate često u fokusu, upravo poresko opterećenje pravi najveću razliku među evropskim državama.
U većini evropskih zemalja značajan dio bruto zarade odlazi na poreze i doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje. U pojedinim državama ukupno opterećenje rada dostiže oko 40 odsto, dok u drugima zaposleni zadržavaju znatno veći dio svoje zarade.
Gdje su porezi najveći?
Najveće poresko opterećenje bilježi se u zemljama sa razvijenim sistemima socijalne zaštite, poput Francuske, Austrije i nordijskih država.
U tim zemljama zaposleni izdvajaju veliki dio primanja za poreze i doprinose, ali zauzvrat imaju pristup kvalitetnijem javnom zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj zaštiti i drugim javnim uslugama.
Gdje radnicima ostaje više novca?
S druge strane, u dijelu centralne i istočne Evrope poresko opterećenje rada znatno je niže.
Bugarska, Rumunija, Mađarska i pojedine baltičke zemlje primjenjuju jednostavnije i niže poreske stope, pa zaposlenima ostaje veći dio bruto plate.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da niži porezi ne znače automatski i bolji životni standard, jer su prosječne plate u tim državama uglavnom niže nego u zapadnoj Evropi.
Viši porezi, ali i više javnih usluga
Ekonomisti ističu da postoji jasna veza između visine poreza i kvaliteta javnih usluga.
Države sa većim poreskim opterećenjem uglavnom imaju razvijenije zdravstvene sisteme, snažniju socijalnu zaštitu, bolje finansirano obrazovanje i veća izdvajanja za javne usluge.
Nasuprot tome, zemlje sa nižim porezima građanima ostavljaju više novca kroz neto platu, ali često imaju skromnije javne servise.
Neto plata nije jedino mjerilo
Analitičari naglašavaju da visina plate i poreske stope same po sebi ne daju potpunu sliku životnog standarda.
Prilikom poređenja država sve veći značaj imaju troškovi života, kupovna moć stanovništva i dostupnost javnih usluga. Zbog toga se u evropskim ekonomskim analizama sve češće koristi pokazatelj neto zarade prilagođene kupovnoj moći, koji pruža realniji uvid u standard života građana.