Klimatske promjene više nisu tema budućnosti – one se događaju upravo sada. Dok Evropa bilježi rekordne temperature, a zemlje poput Francuske, Španije, Njemačke i Italije obaraju istorijske rekorde, Balkan se suočava s novim toplotnim talasom i temperaturama koje se približavaju 40 stepeni. Građani sve češće čuju pojmove poput omega bloka, toplotne kupole, El Niña i superćelijskih oluja, ali šta oni zapravo znače i zašto meteorolozi upozoravaju da ekstremne vrućine postaju nova normalnost?
U novoj epizodi BUKA podcasta meteorologinja Milica Đorđević objašnjava zbog čega Evropa “gori”, šta je omega blok koji je zaključao kontinent pod vrelim zrakom, zašto nakon velikih vrućina dolaze razorne oluje, te da li su zime kakve pamtimo postale prošlost. Govori i o klimatskim promjenama, rekordnim temperaturama, tropskim noćima, El Niñu i projekcijama koje pokazuju kako bi klima na Balkanu mogla izgledati u narednim decenijama.
“Ovo ekstremno sada jeste stvarno normalno”, kaže Đorđević.
Prema njenim riječima, ono što se nekada događalo jednom u deset godina danas se ponavlja gotovo svake godine.
“Ranije se dešavalo da imamo vrućinu jednom u pet ili deset godina. Danas gotovo svake godine obaramo rekorde – bilo da je riječ o visokim temperaturama, sušama, poplavama ili jakim olujama.”
Šta je OMEGA BLOK i zašto je “zaključao” Evropu?
Posljednjih dana javnost često čuje izraz omega blok, meteorološki fenomen koji je, prema riječima stručnjaka, jedan od glavnih razloga zbog kojih se Evropa doslovno “prži”.
Đorđević objašnjava da omega blok nije uzrok klimatskih promjena, ali jeste razlog zbog kojeg se vreli zrak zadržava danima iznad istog područja.
“To je snažno polje visokog vazdušnog pritiska koje ne dozvoljava prodor svježijeg i vlažnijeg vazduha sa Atlantika. Topao vazduh sa sjevera Afrike neprekidno pristiže prema Evropi i svakog dana postaje sve toplije.”
Uz omega blok javlja se i takozvana toplotna kupola, zbog koje temperature iz dana u dan dodatno rastu.
Stiže nagli preokret, ali ne onakav kakvom se svi nadaju
Nakon vrhunca toplotnog talasa mnogi očekuju olakšanje, ali meteorologinja upozorava da osvježenje neće doći mirno.
Naprotiv.
“Poslije ovakvih vrućina gotovo uvijek slijede jake nepogode – pljuskovi, grad, olujni vjetar i mogućnost materijalne štete.”
Kako objašnjava, upravo sudar pregrijanog tla, hladnijeg vazduha i velike količine vlage stvara idealne uslove za razvoj superćelijskih oluja.
Da li su zime kakve pamtimo završene?
Jedno od pitanja koje danas postavlja gotovo svako jeste – hoće li zime ikada više biti kao nekad?
Odgovor meteorologinje nije jednostavan.
“Većina zima biće toplija i sa manje snijega. I dalje ćemo imati hladne prodore i snježne periode, ali mnogo rjeđe i mnogo kraće nego ranije.”
Dodaje da se nalazimo u svojevrsnoj klimatskoj tranziciji, zbog čega ćemo istovremeno svjedočiti i ekstremnim hladnoćama i rekordnim vrućinama.
Klimatske promjene više nisu teorija
Đorđević naglašava da se klimatske promjene ne mogu procjenjivati na osnovu jednog hladnog ili toplog dana.
Ključ su dugoročni podaci.
“Ako pogledamo posljednjih trideset godina, porast temperature na našem području prelazi dva stepena u odnosu na referentni period. To jasno pokazuje da se klima promijenila.”
Podsjeća da su prije desetak godina klimatološke projekcije predviđale da će Francuska oko 2050. godine bilježiti temperature iznad 40 stepeni.
“To se dogodilo već 2026. godine.”
Ono što dolazi moglo bi biti još teže
Prema sezonskim prognozama, ovo ljeto neće biti posljednje ovakvo.
Naprotiv.
Meteorolozi očekuju sve više dugotrajnih toplotnih talasa, više tropskih noći, češće suše, ali i snažnije oluje nakon perioda ekstremnih vrućina.
“Ne možemo više planirati budućnost na osnovu klime kakvu smo imali prije 30 godina. Moramo planirati prema onome što nas tek čeka.”