Vrući vazdušni talas koji se sa zapada Evrope premješta prema centralnim i jugoistočnim dijelovima kontinenta donosi novi period izraženih vrućina i dodatno potvrđuje trend sve češćih ekstremnih temperatura u regionu.
Balkan pod toplotnim udarom
Kako javlja BHMETEO.ba, u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama u narednim danima očekuje se značajan porast temperatura, uz lokalne vrijednosti koje bi mogle dostići i do 42°C. Vrhunac toplotnog talasa prognozira se za vikend i početak naredne sedmice, kada bi, prema istim prognozama, mogli biti ugroženi i pojedini temperaturni rekordi za juni.
Rekordi više nisu izuzetak
Ono što se trenutno dešava u regionu uklapa se u širu globalnu sliku koju potvrđuju najnovije klimatske analize NASA-e i evropske službe Copernicus. NASA-ine dugoročne vizualizacije globalnih temperaturnih anomalija pokazuju jasan trend zagrijavanja planete od kraja 19. vijeka do danas. U prikazima promjena od 1880. do 2024. godine dominiraju sve izraženije “crvene zone”, koje označavaju toplija odstupanja od referentnog prosjeka, što ukazuje da se radi o globalnom, a ne regionalnom fenomenu.
Rekordi više nisu izuzetak
Prema podacima službe Copernicus za klimatske promjene, 2025. godina svrstala se među najtoplije ikada zabilježene, odmah iza rekordne 2024. godine.
Analize pokazuju da:
- 2025. godina je bila tek neznatno hladnija od 2023.
- ali oko 0,13°C hladnija od rekordne 2024. godine
- posljednjih 11 godina ujedno je 11 najtoplijih godina u istoriji mjerenja
Posebno upozorenje odnosi se na činjenicu da su globalne temperature u posljednje tri godine (2023–2025) u prosjeku bile više od 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa. Ovo je prvi put da je jedan trogodišnji period probio ovu kritičnu granicu definisanu Pariskim sporazumom. Dok su tropski krajevi tokom 2025. godine imali nešto niže temperature nego prethodne dvije godine – usljed uticaja La Ninje – to je djelimično kompenzovano ekstremnim zagrijavanjem u polarnim regionima. Tako je Antarktik zabilježio svoju najtopliju godinu, dok je Arktik imao drugu najtopliju godinu u istoriji.
Sve toplija ljeta i veći klimatski rizici
Nakon istorijski najtoplijeg trogodišnjeg niza u istoriji mjerenja, najnovije prognoze meteorologa za 2026. godinu potvrđuju da se ubrzano zagrijavanje planete nastavlja nesmanjenim tempom, donoseći regionu Balkana još jedno natprosječno toplo ljeto.
Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i domaći meteorolozi najavljuju da će predstojeći julu i avgust donijeti dugotrajne toplotne talase sa temperaturama koje će pod uticajem ekstremno zagrijanog Mediterana prelaziti kritičnih 40 °C, dok će ljetnu žegu prekidati nagle lokalne nepogode uzrokovane ogromnom energijom u atmosferi.
Na globalnom nivou, situacija postaje još alarmantnija jer Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava na ubrzani razvoj novog fenomena “Super El Niño” u Pacifiku. Ovaj klimatski preokret već je učinio maj 2026. drugim najtoplijim u istoriji, a klimatolozi otvoreno strahuju da bi povratak ovog fenomena mogao lansirati kraj 2026. i predstojeću 2027. godinu u nove, dosad nezabilježene temperaturne rekorde.
Kombinacija regionalnih meteoroloških prognoza i globalnih naučnih podataka ukazuje na isti zaključak, da ekstremne vrućine postaju sve češće, intenzivnije i dugotrajnije.
Balkan se, kao i veći dio Evrope, nalazi u periodu u kojem klimatski ekstremi postaju nova normalnost, dok dugoročni trend zagrijavanja planete nastavlja da se ubrzava.