Pokušaj izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na dvodnevnom zasjedanju Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) završio je bez dogovora, otkrivajući duboke razlike među ključnim zapadnim partnerima ( prije svega SAD-a i ključnih igrača iz EU ) o budućnosti međunarodnog angažmana u BiH.
Iako se očekivalo da će nasljednik Kristijana Šmita biti poznat već ove sedmice, članice PIC-a nisu uspjele usaglasiti zajedničkog kandidata. Prema informacijama koje su se pojavile tokom zasjedanja, Sjedinjene Američke Države podržavale su italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok je dio evropskih država favorizovao francuskog diplomatu Renea Trocaza. Landi je čak i došao u Sarajevo kao da je to već “deal done”
Neuspjeh postizanja dogovora otvorio je niz pitanja o odnosima između Washingtona i evropskih saveznika, ali i o budućoj ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Odlazeći visoki predstavnik Kristijan Šmit nakon sjednice potvrdio je da konsultacije o njegovom nasljedniku nisu završene, ali je naglasio da među članicama PIC-a postoji saglasnost o značaju institucije visokog predstavnika.
„Članovi Upravnog odbora uključili su se u intenzivne konsultacije o sljedećem visokom predstavniku za BiH. Postignut je opći konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika za BiH. Ove konsultacije će se nastaviti, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima sa ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna“, rekao je Šmit.
On je dodao da će budući visoki predstavnik imati zadatak da nastavi nadzirati provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i pruža podršku domaćim institucijama u provođenju reformi, posebno kada je riječ o ispunjavanju programa „5+2“.
Šmit je istovremeno potvrdio da je ovo bila posljednja sjednica PIC-a kojom je predsjedavao tokom svog petogodišnjeg mandata.
Posebnu pažnju izazvala je reakcija Ambasade SAD-a u BiH nakon završetka sastanka. U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži X američka strana izrazila je razočaranje što PIC nije uspio imenovati novog visokog predstavnika te je evropske partnere optužila za neuspjeh u postizanju konsenzusa.
„Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika“, naveli su iz Ambasade SAD-a.
Američka strana otišla je i korak dalje poručivši da bi mogla preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.
„Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini“, poručeno je iz Washingtona.
Na razvoj događaja reagovala je i vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić, koja smatra da je cijeli proces pokazao da je vrijeme za zatvaranje OHR-a.
„Nije normalno da trideset godina nakon rata strani predstavnici dolaze u Sarajevo birati osobu s vrhovnom vlašću u BiH“, rekla je Trišić Babić, ocijenivši da dugogodišnja pozicija Republike Srpske o zatvaranju OHR-a dobija dodatnu potvrdu.
Prema njenim riječima, administracija SAD-a trenutno pokazuje jasniji i dosljedniji stav od pojedinih evropskih država, koje, kako tvrdi, i dalje odbijaju da Banju Luku posmatraju kao ravnopravnog sagovornika.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je rasplet događaja na sjednici PIC-a pokazao kako su procjene dijela američke administracije bile pogrešne, ali i da je dio evropskih država pokazao znatno veći otpor pritiscima nego što se očekivalo.
„Zasjedanje PIC-a i sve što se dešavalo posljednjih dana potvrdilo je dvije stvari. Predstavnici SAD-a došli su u Sarajevo kao da je pitanje novog visokog predstavnika već završena stvar i da ostale članice Upravnog odbora treba samo da potvrde njihov izbor. Saopštenje Ambasade SAD-a nakon završetka zasjedanja dodatno potvrđuje informacije da je bilo pritisaka i upozorenja da bi moglo doći do uskraćivanja finansiranja OHR-a“, kaže Topić za BUKU.
Ona smatra da se upravo u tome ogleda način na koji Washington nastupa kada njegovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.
„To su mehanizmi kojima Amerika pokazuje nezadovoljstvo kada ne dobije ono što očekuje. Međutim, dio evropskih zemalja pokazao je više odlučnosti nego što su mnogi mogli pretpostaviti i nije popustio pod tim pritiscima“, navodi Topić.
Prema njenoj ocjeni, cijeli slučaj pokazao je i da nije jednostavno provesti političke zamisli domaćih aktera koji se zalažu za smanjenje međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini.
„Pokazalo se i u domaćim političkim krugovima da nije tako lako ostvariti njihove želje te da će se koplja oko angažmana međunarodne zajednice u BiH lomiti još dugo vremena“, zaključila je Topić.