Privremena rješenja postala trajna praksa – politički podobni rukovodioci bez konkursa upravljaju javnim preduzećima, ustanovama i institucijama Republike Srpske.
Dok zakoni Republike Srpske propisuju da funkcija vršioca dužnosti može biti privremeno rješenje, praksa pokazuje da je ona postala pravilo. Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da je najmanje 140 rukovodilaca javnih institucija, ustanova i preduzeća godinama imenovano i reizabrano mimo zakonskih procedura, bez javnih konkursa i provjere stručnih kvalifikacija.
Privremeno postalo trajno
Sistem vršilaca dužnosti u Republici Srpskoj odavno je prerastao svoju zakonsku svrhu. Umjesto kratkoročnog rješenja do izbora direktora putem konkursa, v.d. status postao je mehanizam za dugoročno zadržavanje politički podobnih kadrova na najvažnijim funkcijama.
Jedan od najupečatljivijih primjera je bivši premijer Radovan Višković, koji je nakon ostavke 2025. godine imenovan za vršioca dužnosti direktora „Autoputeva Republike Srpske“. Prethodno su izmijenjeni uslovi za izbor direktora kako bi odgovarali njegovim kvalifikacijama.
Istovremeno, njegov stranački kolega Nedeljko Ćorić prešao je sa pozicije v.d. direktora „Autoputeva RS“ na funkciju v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.
Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju
Zakon o državnim službenicima Republike Srpske dozvoljava imenovanje vršioca dužnosti na period od 90 dana, najviše tri puta uzastopno. Zakon o sistemu javnih službi čak ni ne predviđa mogućnost dugotrajnog upravljanja ustanovama putem v.d. statusa.
Uprkos tome, brojni direktori godinama ostaju na funkcijama bez raspisanog konkursa.
Prema podacima CIN-a, najmanje 38 rukovodilaca imenovano je više od tri puta uzastopno, dok za više od stotinu drugih uopšte ne postoji zakonski osnov za dugotrajno obavljanje funkcije u statusu vršioca dužnosti.
Politička kontrola umjesto stručnosti
Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac smatra da se ovakvom praksom svjesno izbjegavaju javni konkursi.
„Ako žele da određeno lice bude imenovano na funkciju, oni će to uraditi kroz sivu zonu zakonskih propisa i izbjeći proceduru javnog konkursa“, upozorava ona.
Među imenovanim rukovodiocima dominiraju kadrovi SNSD-a, SPS-a, DNS-a, DEMOS-a, NPS-a i drugih stranaka vladajuće koalicije.
Njihove plate kreću se od oko 3.500 do gotovo 5.000 maraka mjesečno.
Institucije bez reakcije
Iako su inspekcijski organi u više navrata utvrdili nepravilnosti, sankcije uglavnom izostaju.
Upravna inspekcija RS priznala je da je u većini kontrolisanih slučajeva utvrdila kršenje propisa, ali tvrdi da nema mogućnost da u potpunosti sankcioniše Vladu Republike Srpske.
S druge strane, Republički inspektorat navodi da nije nadležan da preispituje odluke Vlade o imenovanjima.
Takva situacija stvorila je sistem u kojem gotovo niko ne kontroliše imenovanja na rukovodeće funkcije.
Šume RS i IRB među najpoznatijim primjerima
Među preduzećima koja godinama funkcionišu sa privremenim rukovodstvima nalaze se „Šume Republike Srpske“, Republička uprava civilne zaštite i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske.
Revizori su više puta upozoravali na nezakonita imenovanja u „Šumama RS“, dok preduzeće istovremeno bilježi višemilionske gubitke i dugovanja veća od 100 miliona maraka.
Slična situacija je i u IRB-u Republike Srpske, gdje se direktori godinama smjenjuju u v.d. statusu bez javnog konkursa.
Politički interes iznad javnog interesa
Stručnjaci upozoravaju da je ovakav model upravljanja postao instrument političke kontrole nad javnim sektorom. Umjesto profesionalnih menadžera biranih kroz transparentnu proceduru, ključnim institucijama upravljaju ljudi koji svoj položaj duguju političkoj podršci.
Posljedice takvog sistema osjećaju građani kroz lošije upravljanje javnim resursima, nagomilane dugove i izostanak odgovornosti za rezultate rada institucija koje finansiraju upravo poreski obveznici.