Novi prijedlozi iz Brisela donose postepeno uključivanje u tržište i procese EU prije punopravnog članstva. Ipak, unutar Unije i dalje postoje podjele oko brzine i prioriteta proširenja.
Brisel bi u narednim sedmicama i mjesecima mogao predstaviti novi model nastavka procesa proširenja Evropske unije, koji bi mogao značajno promijeniti dosadašnji pristup zemljama zapadnog Balkana, ali i Ukrajini i Moldaviji.
Prema prijedlozima koji se trenutno razmatraju, ključna ideja je postepeno uključivanje zemalja kandidata u određene segmente EU i prije formalnog članstva.
Šta donosi novi model proširenja?
- Postepeno uključivanje u zajedničko tržište EU
- Jačanje saradnje u oblastima energije i migracija
- Učešće u pojedinim procesima odlučivanja (bez prava glasa)
- Nastavak reformi kroz klastere i pregovaračka poglavlja
- Punopravno članstvo tek nakon završetka svih reformi
Iako se još ne očekuje zvanična prezentacija, sve ukazuje na to da se unutar Evropske unije približava kompromis koji bi pomirio različite stavove država članica o proširenju.
Podijeljena Evropa kada je riječ o proširenju
Unutar EU već duže vrijeme postoje različiti interesi kada je riječ o prijemu novih članica, posebno zemalja zapadnog Balkana.
Jedna grupa zemalja, poznata kao „Prijatelji zapadnog Balkana“, snažno zagovara ubrzano proširenje. Druga insistira na ispunjavanju svih uslova prije bilo kakvog prijema. Treća grupa fokusirana je na brzo uključivanje Ukrajine, dok četvrta nema jasan stav i prati većinski konsenzus.
Dodatni zamah procesu dala je geopolitička situacija rata u Ukrajini, koji je počeo 2022. godine, ali i politički potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa koji su otvorili prostor za novu dinamiku odnosa velikih sila i EU.
Njemački i „balkanski“ model
Jedan od prijedloga dolazi iz Njemačke, a predstavio ga je kancelar Friedrich Merz. Ovaj model predviđa kasniji formalni prijem u EU, ali ranije uključivanje kandidata u određene interne procese – bez prava odlučivanja.
S druge strane, grupa „Prijatelja zapadnog Balkana“ (Austrija, Slovenija, Hrvatska, Italija, Češka, Slovačka i Grčka) predlaže brže uključivanje regiona u zajedničko tržište kao prvi konkretan korak ka članstvu.
Sličan pristup nedavno je iznijela i Marta Kos, što ukazuje da se radi o širem, usaglašenom konceptu unutar EU.
Geopolitika ispred reformi
Prema riječima Faris Kočan, proces proširenja danas više nije samo tehničko pitanje.
„Rat u Ukrajini promijenio je sve – proširenje je sada pitanje sigurnosti i geopolitičkog uticaja. Zapadni Balkan je tu važan, ali se nalazi u paradoksalnoj situaciji – dugo je u procesu, ali bez konkretnog napretka“, ističe Kočan.
On dodaje da u regionu postoji sve veća frustracija jer su zemlje godinama prolazile kroz reforme, dok je Ukrajina u kratkom roku dobila kandidatski status i politički momentum.
Ko bi prvi mogao u EU?
Iako se Ukrajini daje snažna politička podrška, realna procjena je da neće ući u EU u kratkom roku.
Prema analizama, najbliže članstvu su zemlje zapadnog Balkana koje su najdalje odmakle u pregovorima, prije svega Crna Gora, a potencijalno i Albanija ako zadrži tempo reformi.
Evropska unija sada pokušava balansirati između dva ključna cilja – očuvanja kredibiliteta prema zapadnom Balkanu i strateške potrebe da dugoročno veže Ukrajinu za evropski prostor.
Ako novi model zaživi, zemlje regiona bi po prvi put mogle osjetiti konkretne benefite integracija i prije formalnog članstva – ali bez stvarnog uticaja na donošenje odluka.