Referentni indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) nastavio je rast i u aprilu, treći mjesec zaredom, dostigavši 130,7 bodova. To predstavlja povećanje od 1,6% u odnosu na mart, te 2,0% više nego u istom periodu prošle godine.
Rast je prvenstveno potaknut snažnim poskupljenjem biljnih ulja i višim troškovima energije, dok su geopolitičke napetosti i poremećaji u lancima snabdijevanja dodatno opteretili tržišta žitarica i đubriva.
Biljna ulja predvode rast
Najveći mjesečni skok zabilježen je kod biljnih ulja, čiji je indeks porastao 5,9% i dosegao najviši nivo od jula 2022. godine. Poskupjeli su palmino, sojino, suncokretovo ulje i ulje uljane repice, što se dovodi u vezu s rastućom potražnjom za biogorivima, ali i brigama oko prinosa u ključnim proizvodnim regijama Jugoistočne Azije.
Ovakva kretanja direktno utiču i na uvoznike, uključujući zemlje poput Bosne i Hercegovine, gdje bi se mogli osjetiti dodatni pritisci na maloprodajne cijene hrane.
Žitarice pod umjerenim, ali nestabilnim pritiskom
Cijene žitarica bilježe blaži, ali stabilan rast. Pšenica je poskupjela 0,8% zbog sušnih uslova u Sjedinjenim Američkim Državama i nepovoljnih prognoza u Australiji. Kukuruz je zabilježio rast od 0,7%, dok su smanjene zalihe i povećana potražnja za etanolom dodatno uticali na cijene.
Riža je poskupjela 1,9% zbog viših troškova proizvodnje i transporta, dok je sorgo pojeftinio usljed slabije potražnje na međunarodnom tržištu.
Rekordne cijene mesa, pad šećera
Indeks cijena mesa dostigao je novi rekord, uz mjesečni rast od 1,2% i čak 6,4% na godišnjem nivou. Najviše su poskupjeli govedina i svinjetina, uz ograničenu ponudu i sezonski pojačanu potražnju.
S druge strane, mliječni proizvodi su pojeftinili 1,1% zbog viška zaliha u Evropskoj uniji i povoljne proizvodnje u Oceaniji.
Najveći pad zabilježio je šećer, čije su cijene pale 4,7% u odnosu na mart, odnosno više od 21% na godišnjem nivou, usljed očekivanja obilne globalne ponude, posebno iz Brazila.
Rizici iz Hormuza i pritisak na đubriva
Posebnu zabrinutost izazivaju poremećaji u snabdijevanju đubrivima nakon napetosti u Hormuškom tjesnacu. Zatvaranje ključnih ruta dovelo je do rasta cijena uree i fosfata, što povećava troškove proizvodnje i stvara neizvjesnost za naredne poljoprivredne sezone.
FAO-ov sistem za tržišne informacije AMIS upozorava da bi produženi poremećaji mogli imati dugoročne posljedice na globalnu proizvodnju hrane.
Neizvjesnost uprkos solidnim zalihama
Iako FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini porasti na 3.040 miliona tona, dugoročni izgledi ostaju osjetljivi. Prognoza za proizvodnju pšenice u 2026. blago je smanjena, uz potencijalne rizike povezane s cijenama inputa i klimatskim uslovima.
Stručnjaci upozoravaju da će dalji razvoj situacije na energetskim i geopolitičkim tržištima biti ključan za stabilnost globalnih cijena hrane u narednim mjesecima.