Domaća proizvodnja ne prati potrebe tržišta – najviše hrane stiže iz Srbije, Hrvatske i Njemačke
Bosna i Hercegovina sve više zavisi od uvoza osnovnih životnih namirnica, pokazuju najnoviji podaci za 2025. godinu. Ukupna vrijednost uvoza hrane dostigla je 2,72 milijarde evra, što višestruko premašuje izvoz i dodatno produbljuje trgovinski deficit.
Ključne činjenice:
- Uvoz hrane: 2,72 milijarde evra
- Izvoz hrane: oko 619 miliona evra
- Najviše se uvoze meso, pšenica, pekarski proizvodi i pića
- EU učestvuje sa 54% u ukupnom uvozu
- Region (CEFTA) čini dodatnih 29%
- Najveći dobavljači: Srbija, Hrvatska, Njemačka
- Domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta
Podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju da struktura trgovine hranom u BiH jasno ukazuje na dugoročnu zavisnost od stranih tržišta. Najveći dio prehrambenih proizvoda dolazi iz Evropske unije, dok značajan udio otpada i na zemlje regiona.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da ovakav model predstavlja ozbiljan rizik za prehrambenu sigurnost. Prema njegovim riječima, oslanjanje na uvoz čini zemlju posebno ranjivom na globalne poremećaje cijena, logistike i snabdijevanja.
Među najznačajnijim uvoznim proizvodima nalaze se goveđe meso, pšenica i gotovi pekarski proizvodi, što ukazuje na slabosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije. Samo za uvoz mesa izdvojeno je više od 131 milion evra, dok je uvoz pšenice dostigao gotovo 66,5 miliona evra.
Zanimljivo je da BiH ne uvozi samo sirovine, već i gotove proizvode. Uvoz pekarskih proizvoda porastao je za 21 posto, što dodatno pokazuje da domaća proizvodnja ne uspijeva pratiti potražnju.
Velike iznose čine i uvoz kafe, piva, bezalkoholnih pića i flaširane vode, dok značajan dio otpada i na sirovine za proizvodnju alkoholnih pića.
S druge strane, izvoz je uglavnom baziran na sirovinama i poluproizvodima, poput smrznutih malina, mlijeka i jestivih ulja. Iako mlijeko spada među vodeće izvozne proizvode, proizvodnja i dalje zavisi od uvozne stočne hrane i repromaterijala.
Najveći trgovinski partneri u uvozu hrane su Srbija sa oko 701 milion evra, Hrvatska sa više od 334 miliona i Njemačka sa preko 205 miliona evra. Evropska unija ukupno učestvuje sa više od polovine uvoza.
Iako BiH raspolaže značajnim poljoprivrednim potencijalom, uključujući obradivo zemljište i povoljne klimatske uslove, bez ozbiljnijih ulaganja u domaću proizvodnju, preradu i lance snabdijevanja teško je očekivati promjene.
Stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena hrane na svjetskom tržištu mogao dodatno pogoditi građane, jer se svaki poremećaj direktno preliva na domaće cijene i životni standard.
U Ministarstvu navode da su globalni faktori poput rasta cijena energenata, klimatskih promjena, suša i ratova dodatno povećali vrijednost uvoza, čak i bez značajnog rasta potrošnje unutar zemlje.