Ustavni sud BiH stao je u zaštitu Kasindolske rijeke tako što je uvažio dvije apelacije Aarhus centra u BiH. To je prvi korak ka institucionalnoj zaštiti bh. rijeka koje investitori žele devastirati zarad lične koristi, a na opštu ekološku štetu.
Aarhus centar u BiH je prošle godine podnio apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine protiv presuda Vrhovnog suda RS koji je poništio odluku Okružnog suda u Banjoj Luci. Okružni sud je 2021. poništio ekološke dozvole za mHE „Slapi“ i mHE „Samar“ na Kasindolskoj rijeci. To je zasmetalo Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS koji se žalio na odluku Okružnog suda, a njihovu žalbu je uvažio Vrhovni sud RS. Tom odlukom suda je, utvrdio je Ustavni sud BiH, povrijeđeno pravo na fer suđenje pa je Vrhovni sud Republike Srpske sada obavezan da ponovo postupa po ovom predmetu.
O odluci suda, značaju presude i onome što su investitori do sada uradili Kasindolskoj rijeci aktivistkinje Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak govorile su za Spin info.
Obje su, kažu nam, odrasle na Kasindolskoj rijeci čije propadanje gledaju i žele ga spriječiti. Borba ih je koštala optužbi, sudskih procesa, ali ne odustaju.
Odluku Ustavnog suda vide kao još jednu dobijenu bitku u borbi za zaštitu Kasindolske rijeke i nadaju se da će ona biti uvod u institucionalnu zaštitu rijeka.
„Zaista se nadam da će tako biti i nadam se da će napokon da shvate da moraju poštovati zakon i zakonske propise, da moraju da uključe javnost u procese donošenja odluka, da ljudi koji žive neposredno pored rijeka moraju da budu uključeni u skladu sa Aarhuskom konvencijom od početka pa sve do kraja. I to potvrđuju presude sudova širom Bosne i Hercegovine. Zaista je vrijeme da se počnu poštovati zakonske procedure, a naročito ukoliko se tim upravnim aktima daju naša zajednička dobra na korištenje i bogaćenje malog broja ljudi“, kaže za Spin info aktivistkinja Sara Tuševljak.
Presudom je, priča aktivistkinja Sunčica Kovačević, jasno utvrđena povreda prava na pravično suđenje.
„U odluci stoji da presuda Vrhovnog suda, kao i obnovljene ekološke dozvole koje je izdalo Ministarstvo ne sadrže adekvatno obrazloženje za zaključak da nije došlo do značajnih promjena u odnosu na 2015. godinu, kada su izdate ekološke dozvole, kao ni postoji li šteta za zdravlje ljudi i okoliš. Ustavni sud smatra da navedena obrazloženja ne zadovoljavaju standarde koje predviđa pravo na pravično suđenje. Ovo je naročito bitno jer je u projektu došlo do promjene cjevovoda, vodozahvata, broja i tipa turbina, pristupnog puta i dalekovoda, ali i činjenice da građani već 4 godine ukazuju na stanje na terenu i promjene koje su uočene nakon izgradnje MHE Podivič“, objašnjava Kovačević.
Presuda u praksi znači da će Vrhovni sud sada morati voditi postupak ispočetka i to je šansa da se sačuva Kasindolska rijeka.
„Nadamo se da će Vrhovni sud donijeti novu odluku u skladu sa mišljenjem Ustavnog suda, te da će u skladu s tim biti poništene ekološke dozvole za MHE Samar i MHE Slapi. U tom slučaju biti će potrebno ponovo provesti postupak izdavanja dozvola, što će značiti priliku za učešće građana u ovom postupku i izlaganje dokaza o negativnom uticaju ovog projekta na Kasindolsku rijeku, njen kanjon i građane“, kaže Kovačević.
Nada se da će nakon ove odluke Ustavnog suda institucije prilikom izdavanja ekoloških dozvola posvetiti veću pažnju suštini, odnosno onome što se dešava na terenu.
“Naše iskustvo govori da su situacije u dokumentaciji i na terenu često ne poklapaju, te da investitori dostavljaju netačne i nepotpune informacije, na osnovu kojih onda ishoduju dozvole. Potrebno je unaprijediti postupke kako bi se činjenično stanje moglo tačno utvrditi“, pojašnjava Kovačević.
U kakvom je stanju Kasindolska rijeka?
Netaknuta priroda na Kasindolskoj rijeci je narušena još 2018. kada je izgrađena mala hidroelektrana “Podivič”. Planovi investitora je da se devastacija rijeke nastavi, ali na prvoj liniji odbrane rijeke imaju dvije aktivistkinje koje brane ne samo rijeku nego i uspomene na svoje djetinjstvo.
„Na prostoru kanjona Kasindolske rijeke, gdje je planirana izgradnje druge dvije male hidroelektrane “Samar” i “Slapi”, takođe je Prostornim planom Republike Srpske planirana i zaštita Kanjona Kasindolske rijeke kao zaštićeni prirodni predio do 2025. godine, te se zaista nadamo da ćemo uspjeti zaštiti kanjon Kasindolske rijeke i da se u konačnici neće izgraditi male hidroelektrane. Kasindolska rijeka je trenutno kao na nekom čekanju. Investitor je započeo izgradnju druge male hidroelektrane “Samar” tokom 2021. godine, međutim vrlo brzo su stigle presude Okružnog suda u Banjaluci i morali su obustaviti radove. Gotovo tri godine kasnije mogu sa ponosom reći da radovi posle toga nisu nastavljeni i zaista se nadam da će tako i ostati“, pojašnjava Tuševljak.
Kovačević pojašnjava da je netaknutu prirodu Kasindolske rijeke i njen kanjon najviše uništila izgradnja pristupnog puta i MHE Podivič.
„Ovo područje je od velikog prirodnog značaja jer je riječ o prostoru sa šumom visoke zaštitne vrijednosti i području koje se nalazi u evidenciji objekata geonasljeđa Republike Srpske. Nadamo se da neće doći do gradnje novih MHE na Kasindolskoj rijeci, te da ćemo uspjeti očuvati i unaprijediti trenutno stanje na Kasindolskoj rijeci“, govori Kovačević.
Borbe aktivistkinja pune izazova
Višegodišnja borba ovih mladih i hrabrih djevojaka nije laka. Često je izazovna i puna prepreka, a u odnosu na investitore njihov je početni položaj puno teži. Sara i Sunčica priznaju da borbe često znaju biti teške i iscrpljujuće.
„Ali postoji i druga strana, a to je da sam kroz ovu borbu upoznala neke od najboljih ljudi, koji su okupljeni u Koaliciji za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i regionalnog Saveza “Odbranimo r(ij)eke Balkana”. Od prvog dana smo imali podršku i nikada nismo ostavljene same. Puno je lakše prolaziti kroz sve ovo uz podršku kolega i saboraca za naše rijeke i zdravu životnu sredinu. Ali i za život, jer rijeke su izvor života“, kaže nam Tuševljak.
Kovačević kaže da borbe za zaštitu rijeka nisu teške kada znate da branite izvor života, ali teški su pritisci investitora. Oni se uglavnom ogledjau u SLAPP tužbama.
„Cilj ovih tužbi je upravo da se odgovorimo od daljeg djelovanja i rada na zaštiti Kasindolske rijeke od izgradnje MHE, što smo do sada vrlo uspješno radili. Tužbe koje smo dobili zahtjevaju vrijeme, novac, i dosta energije, ali od borbe za Kasindolsku rijeku ne odustajemo“, priča nam Kovačević.
Tuševljak je od strane investitora tužena za klevetu 2021. a nakon toga u nekoliko navrata i opomena pred tužbu. Pritiscima da odustane od borbe nije podlegla.
„Meni lično nije bilo obeshrabrujuće, čak naprotiv to mi je bio pokazatelj da smo na dobrom putu i da radimo pravu stvar. U momentu kada su nam stigle tužbe, sve četiri dozvole koje smo utužili su bile poništene u presudama Okružnog suda u Banjaluci, to su tri obnovljene ekološke dozvole za sve 3 MHE i građevinska dozvola za mHE “Samar”. Njima su radovi bili zaustavljeni. Pretpostavljam da nisu znali za neki drugi način, pa su na ovaj način pokušali da nas zastraše i ušutkaju. Ono što mogu reći jeste da nisu uspjeli i da smo nastavile sa borbom i borićemo se za Kasindolsku rijeku sve dok je ne odbranimo od dalje destrukcije njenog kanjona i izgradnje malih hidroelektrana“, obećava Tuševljak.