Kako se opšti izbori približavaju, politička scena u Bosni i Hercegovini sve više ulazi u predizbornu atmosferu, ali bez konkretnih reformi koje bi garantovale fer i transparentan izborni proces. Umjesto toga, institucije su ponovo u blokadi, a ključne odluke mjesecima stoje bez rješenja. Građani sve otvorenije izražavaju sumnju u regularnost izbora, posebno zbog zastoja u uvođenju savremene izborne tehnologije.
U fokusu problema nalazi se Izborni zakon koji predviđa uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića, ali zbog blokade Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH još uvijek nije usvojen. Paralelno s tim, dodatne komplikacije nastale su u procesu nabavke same opreme, koja je trebala biti ključni alat u sprečavanju izbornih manipulacija.
Centralna izborna komisija BiH izabrala je kompaniju Smartmatic kao najpovoljnijeg ponuđača za nabavku opreme vrijedne oko 74 miliona KM. Međutim, ubrzo nakon izbora ponuđača stigle su žalbe, zbog čega je kompletan postupak zaustavljen i proslijeđen Uredu za razmatranje žalbi. Dok se čeka konačna odluka, cijeli proces stoji, a vrijeme za implementaciju tehnologije se ubrzano smanjuje.
Političari upozoravaju da bi izostanak reformi mogao ozbiljno ugroziti legitimitet izbora. Delegat u Domu naroda Zlatko Miletić smatra da bez izmjena zakona i uvođenja tehnologije izbori gube smisao, jer bi, kako kaže, ponovo pobijedili isti akteri bez stvarne promjene.
Sličan stav ima i delegat Džemal Smajić, koji odgovornost vidi u nedostatku političke volje vladajućih struktura, ali i u ulozi visokog predstavnika. Očekivanja su da bi Christian Schmidt mogao ponovo intervenisati, iako se u javnosti sve više spekuliše o njegovom mogućem odlasku, što dodatno povećava neizvjesnost.
Posebno glasna u zahtjevima za uvođenje tehnologije je opozicija iz Republike Srpske, koja godinama upozorava na izborne nepravilnosti. Delegati poput Želimira Neškovića i Nenada Vukovića tvrde da postoje sistemske opstrukcije koje imaju za cilj zadržavanje kontrole nad izbornim procesom.
Planirana nabavka obuhvata gotovo 6.000 uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i isto toliko skenera za glasačke listiće, što bi predstavljalo najveći tehnološki iskorak u izbornom sistemu BiH do sada. Međutim, bez političkog dogovora i rješavanja žalbi, ovaj plan ostaje samo na papiru.
Ukoliko se proces dodatno oduži, Bosna i Hercegovina neće izgubiti samo priliku za modernizaciju izbora, već i ono malo povjerenja koje građani još imaju u izborni sistem. U zemlji gdje su sumnje već postale pravilo, izborna tehnologija je trebala biti rješenje – ali za sada, čini se da je postala još jedan politički problem bez brzog rješenja, prenoi BHRT.