Nova mapa kupovne moći u Evropi, zasnovana na analizama pariteta kupovne moći (PPP), pokazuje velike razlike u životnom standardu među evropskim zemljama. Ovaj pokazatelj otkriva koliko građani zaista mogu priuštiti za svoju platu, uzimajući u obzir cijene u zemlji.
Prema analizama koje se temelje na podacima OECD i Svjetska banka, na vrhu liste nalaze se najbogatije evropske zemlje. Luksemburg prednjači sa indeksom oko 180, dok Švicarska ima više od 160. Slijede skandinavske zemlje poput Danska, Norveška, Švedska i Finska, koje bilježe indeks iznad 120.
Kupovna moć nije samo broj na papiru – ona direktno određuje kvalitet života. Razlika između indeksa 130 i, na primjer, 60 znači razliku između finansijske sigurnosti i svakodnevne borbe s troškovima.
Iako razvijene zemlje i dalje dominiraju, neke od njih bilježe stagnaciju. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo suočavaju se s padom realne kupovne moći zbog rasta cijena, posebno energije i hrane, pokazuju podaci Eurostat.
U sredini ljestvice nalaze se zemlje poput Češka i Poljska, dok Rumunija i Bugarska i dalje zaostaju, iako su u posljednjim godinama ostvarile napredak.
Kada je riječ o Balkanu, najbolje stoje Slovenija i Hrvatska, sa indeksima 86 i oko 81.
Bosna i Hercegovina ima indeks 64,3, što je svrstava među slabije rangirane zemlje u Evropi. Ipak, zanimljivo je da je BiH prema ovim podacima ispred Grčka, ali i Srbija i Albanija, koje imaju još niže vrijednosti.
Ekonomski stručnjaci ističu da bi cilj Bosne i Hercegovine trebao biti približavanje standardu Slovenije i Hrvatske, gdje je životni standard oko 20 posto viši.
Ova mapa još jednom potvrđuje da razlike u životnom standardu u Evropi ostaju velike. Dok jedni žive sa visokim nivoom sigurnosti i stabilnosti, drugi i dalje balansiraju između prihoda i osnovnih troškova, što kupovnu moć čini jednim od ključnih pokazatelja kvaliteta života.