Predstavljen 1951. godine, njegov razvoj povezan je s ključnim trenucima u istoriji računarstva, uključujući prelazak iz akademskih i vojnih eksperimenata na praktičnu poslovnu primjenu.
UNIVAC I, prvu verziju ovog računara, razvili su John Presper Eckert i John Mauchly, izumitelji ranijeg računara ENIAC. Nakon osnivanja sopstvene kompanije, Eckert-Mauchly Computer Corporation (EMCC), započeli su rad na UNIVAC-u tokom 1940-ih. Kompaniju je 1950. kupio Remington Rand, koji je dovršio projekat. Prvi UNIVAC I isporučen je Birou za popis stanovništva SAD-a 31. marta 1951. godine, iako je zvanično pušten u rad 14. juna 1951. Ovaj događaj označio je početak komercijalne upotrebe računara.
Računar je bio masivan: težio je oko 13 tona, zauzimao prostor od 35,5 m² i sadržavao 5.200 vakuumskih cijevi. Koristio je magnetne trake za skladištenje podataka i mogao je da obavlja oko 1.000 operacija u sekundi, što je za to vrijeme bilo revolucionarno.
Svrha i značaj
UNIVAC je dizajniran za obradu velikih količina podataka, posebno za administrativne i poslovne svrhe. Prvi primjerak korišćen je za obradu podataka popisa stanovništva 1950. godine, zamijenivši sporije mehaničke tabulatore. Za razliku od ENIAC-a, koji je bio usmjeren na vojne proračune, UNIVAC je bio prilagođen civilnim potrebama, poput statističke analize i poslovnih aplikacija.
Posebno je postao poznat tokom američkih predsjedničkih izbora 1952. godine, kada je tačno predvidio pobjedu Dwighta D. Eisenhowera na osnovu ranih rezultata, uprkos skepticizmu analitičara. Ovo predviđanje, emitovano na CBS-u, donijelo je UNIVAC-u veliku medijsku pažnju i učvrstilo percepciju računara kao moćnog alata budućnosti.
Tehničke karakteristike
Memorija: UNIVAC I koristio je živine cijevi za skladištenje podataka, sa kapacitetom od 1.000 riječi (12 znakova po riječi).
Ulaz/izlaz: Podaci su unošeni putem tastature ili magnetnih traka, a izlaz je bio na pisaču ili trakama.
Brzina: Mogao je da izvrši osnovne operacije poput sabiranja za oko 120 mikrosekundi.
Nasljeđe
UNIVAC I bio je pionir u komercijalizaciji računarstva. Ukupno je proizvedeno 46 primjeraka, a koristile su ga vlade, kompanije i univerziteti. Njegov uspjeh pomogao je Remington Randu da se pozicionira kao konkurent IBM-u, koji je kasnije dominirao tržištem. UNIVAC je takođe postavio standarde za buduće računarske sisteme, uključujući upotrebu binarnog koda i spoljne memorije.
Prvi UNIVAC koštao je oko milion dolara (što danas odgovara desetinama miliona). Iako je bio napredan, zahtijevao je stalno održavanje zbog osjetljivih vakuumskih cijevi. UNIVAC ostaje simbol prelaska računarstva iz eksperimentalne faze u svakodnevni alat, postavljajući temelje za digitalnu revoluciju koja je uslijedila.
Index