Samo 13 država na svijetu ima vazduh koji se smatra bezbjednim za disanje, dok se kvalitet vazduha globalno pogoršava, prvenstveno zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. To pokazuje najnoviji Svjetski izvještaj o kvalitetu vazduha za 2025. godinu, koji je objavila švajcarska kompanija IQAir nakon analize podataka iz 9.446 gradova u 143 zemlje i teritorije, prenosi Euronews.
Uzroci sve većeg zagađenja
Prema izvještaju, stanje kvaliteta vazduha se pogoršava širom svijeta. Samo 14 odsto gradova ima vazduh koji se smatra bezbjednim, što je pad u odnosu na 17 odsto iz prethodne godine. Glavni razlozi su klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima, posebno dim od šumskih požara, pješčane oluje i drugi ekstremni vremenski uslovi povezani s korištenjem fosilnih goriva.
Godina 2025. bila je rekordna po broju šumskih požara u Evropskoj uniji, koji su uništavali poljoprivredna zemljišta, šume i naselja. Ekstremne vremenske prilike prouzrokovale su najmanje 43 milijarde eura ekonomskih gubitaka širom Evrope.
Svjetska zdravstvena organizacija definiše bezbjedne granice za sitne lebdeće čestice PM2.5, koje predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje. Ove čestice, manje od 2,5 mikrometra, mogu prodrijeti duboko u pluća i dospjeti u krvotok, te se dovode u vezu s respiratornim i srčanim bolestima, kao i dugoročnim oboljenjima poput raka.
Najčistiji i najzagađeniji dijelovi svijeta
U Evropi samo Andora, Estonija i Island ispunjavaju godišnje smjernice za PM2.5 čestice, koje iznose 5 mikrograma po kubnom metru. Ove zemlje su među ukupno 13 na svijetu koje zadovoljavaju propisane standarde, zajedno s Australijom, Barbadosom, Bermudima, Francuskom Polinezijom, Grenadom, Novom Kaledonijom, Panamom, Portorikom, Reunionom i Američkim Djevičanskim Ostrvima.
To znači da čak 91 odsto zemalja obuhvaćenih analizom ne ispunjava preporučene granice.
Najzagađenije zemlje su Pakistan, Bangladeš, Tadžikistan, Čad i Demokratska Republika Kongo. Sva 25 najzagađenijih gradova nalaze se u Indiji, Pakistanu i Kini.
Na vrhu liste najzagađenijih nalazi se Loni u indijskoj državi Uttar Pradesh, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 čestica od 112,5 µg/m³, što je više od 22 puta iznad preporuka. Najčistiji vazduh zabilježen je u mjestu Nieuwoudtville u Južnoafričkoj Republici.
Trendovi u Evropi
Tokom 2025. godine, 23 evropske zemlje zabilježile su porast koncentracije PM2.5 čestica, dok je u 18 država došlo do smanjenja. U Švajcarskoj i Grčkoj zagađenje je poraslo za više od 30 odsto, uglavnom zbog dima iz šumskih požara u Sjevernoj Americi i saharske prašine.
S druge strane, Malta je ostvarila najveće smanjenje – skoro 24 odsto – zahvaljujući prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenju emisija iz saobraćaja.
U trenutku pisanja izvještaja, Pariz je bio među pet najzagađenijih gradova na svijetu, zajedno s Pekingom, Dakom, Wuhanom i Seulom, dok je i London bio među deset najzagađenijih.
Evropska služba Copernicus upozorila je na povećano zagađenje vazduha, koje je posljedica sezonskih emisija amonijaka iz poljoprivrede, rasta koncentracije polena i stabilnih vremenskih uslova. Takođe je naglašeno da stalno prisutno zagađenje iz fosilnih goriva, posebno u istočnoj Evropi i na Balkanu, dodatno pogoršava situaciju.
Nedostatak pouzdanih podataka
Iako ovogodišnji izvještaj obuhvata više zemalja nego ranije, i dalje postoji značajan manjak podataka. Samo mali dio svjetske populacije ima pristup informacijama o kvalitetu vazduha u realnom vremenu.
Situacija se dodatno pogoršala nakon što je u martu 2025. godine ukinut globalni program praćenja kvaliteta vazduha američkog State Departmenta, čime su milioni ljudi ostali bez važnih informacija. Prema podacima finskog centra CREA, nadzor nad kvalitetom vazduha oslabljen je u 44 zemlje, dok je šest država ostalo bez ikakvog sistema praćenja.
Iz IQAira upozoravaju da bez pouzdanih mjerenja nije moguće u potpunosti razumjeti kakav vazduh udišemo. Ističu da dostupnost podataka u realnom vremenu omogućava zajednicama da reaguju, te da smanjenje emisija i borba protiv klimatskih promjena mogu donijeti dugoročna poboljšanja kvaliteta vazduha.