Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava na do sada nezabilježenu globalnu energetsku krizu izazvanu ratom na Bliskom istoku. Kako bi se potrošnja nafte brzo smanjila, IEA poziva na hitne promjene u ponašanju i ciljane državne mjere, fokusirajući se prvenstveno na saobraćaj koji troši oko 45 posto ukupne nafte.
Najveća prijetnja globalnoj energetskoj bezbjednosti
Šef IEA, Fatih Birol, izjavio je za Financial Times da aktuelni sukob predstavlja „najveću prijetnju globalnoj energetskoj bezbjednosti svih vremena“. Birol procjenjuje da bi moglo potrajati i do šest mjeseci da se obnove tokovi nafte i gasa iz regiona Persijskog zaljeva, dok će za neka postrojenja biti potrebno i znatno duže.
Glavni razlog za skok cijena i nestabilnost je blokada Hormuškog moreuza, strateškog prolaza između Irana i Arapskog poluostrva, kojim se transportuje oko 20 odsto svjetske sirove nafte.
Preporuke za smanjenje potrošnje
Agencija smatra da jednostavne promjene u ponašanju mogu kratkoročno dati značajne rezultate. Među ključnim preporukama su:
- Rad od kuće i javni prevoz: Masovniji prelazak na rad od kuće i korištenje autobusa i vozova.
- Ograničenje brzine: Smanjenje brzine na autoputevima za najmanje deset kilometara na sat.
- Sistem „par-nepar“: Ograničenje ulaska automobila u velike gradove naizmjeničnom vožnjom prema registarskim tablicama.
- Smanjenje putovanja: Manji broj avionskih letova i zajednička upotreba automobila (carsharing).
Državne intervencije i oslobađanje rezervi
Umjesto širokih subvencija, IEA preporučuje vladama ciljane mjere pomoći najteže pogođenim potrošačima. Kako bi ublažile krizu, zemlje članice su već počele oslobađati 426 miliona barela nafte iz vanrednih rezervi. Dok ostale članice uglavnom oslobađaju sirovu naftu, doprinos Evrope biće prvenstveno u vidu rafinisanih naftnih proizvoda.