Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sastao se juče sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, s kojim je razgovarao o unapređenju bilateralnih odnosa i aktuelnim političkim temama od zajedničkog interesa.
Tom prilikom je istaknuto da su odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske dobri i stabilni, uz obostranu opredijeljenost za njihovo dodatno jačanje kroz intenzivniju bilateralnu saradnju u različitim oblastima.
Poseban fokus razgovora bio je na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Sagovornici su se složili da bi skoro održavanje međuvladine konferencije između BiH i EU bio važan iskorak koji bi službeno označio početak pregovora o punopravnom članstvu.
Tokom sastanka razgovarano je i o problemu boravka prevoznika iz Bosne i Hercegovine u Šengen prostoru, pri čemu je izražena spremnost da se kroz dijalog i saradnju pronađu adekvatna rješenja koja će olakšati poslovanje i kretanje roba i usluga.
Na kraju sastanka je zaključeno da je nastavak otvorenog dijaloga i partnerskog odnosa ključan za stabilnost i napredak obje zemlje, kao i za ukupnu regionalnu saradnju.
Jasmin Emrić, parlamentarac NES-a, član ekspertskog tima BiH za slučaj Trgovska Gora, pita se da li je ministar Radman rekao da razumije zabrinutost građana u Bosni i Hercegovini, te da zbog sigurnog okruženja, dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva, Republika Hrvatska odustaje od lokacije Čerkezovac za skladištenje i odlaganje institucionalnog i radioaktivnog otpada? Naravno da nije!
“Da li je ministar Radman upoznat da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine još 2016. godine usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore. Naravno da ga to ne zanima! Unatoč svim našim naporima, protivljenju i iznesenim argumentima vlasti Republike Hrvatske negiraju moguće negativne prekogranične utjecaje i neprihvataju Bosnu i Hercegovinu kao pogođenu stranu u skladu s Espoo konvencijom”, istakao je Emrić.
Dalje dodaje:
“Da li je ministar Radman došao na muštuluk i saopćio vijest o namjeri Republike Hrvatske da gradi migrantski centar na lokaciji bivšeg vojnog kompleksa aerodroma Željava, na samoj granici sa našom državom? To je još jedan projekt kojim potvrđuju ‘dobro susjedstvo’. Da li je muštuluk izborni zakon za koji se Radman zalaže? Može, ali u njegovoj državi, jer u bosanskohercegovačko izborno zakonodavstvo on se ne treba miješati. Nije nadležan. Očigledno sve što je rizično, negativno i štetno po ljude, zdravlje i okoliš, naši ‘dobri susjedi’ isporuče nama na granicu. Je li to ta istaknuta opredjeljenost za dodatno jačanje dobrih odnosa? Zar se tako održavaju dobrosusjedski odnosi“, ističe.
Iako su Bosna i Hercegovina i Hrvatska potvrdile opredijeljenost za unapređenje bilateralne saradnje i podršku evropskom putu BiH, ključna otvorena pitanja – poput odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovska Gora i potencijalnih projekata na Željava – i dalje izazivaju zabrinutost i političke tenzije. Bez konkretnog napretka u rješavanju ovih sporova, deklarativno partnerstvo ostaje u sjeni neriješenih problema koji utiču na povjerenje i dobrosusjedske odnose.