Prema analizi CNN-a i stručnjaka, američka vojska je vjerovatno odgovorna, a pojavio se i novi video koji izgleda prikazuje američki projektil usmjeren prema pomorskoj bazi Iranske revolucionarne garde koja se nalazi pored škole
U subotu je predsjednik Donald Trump tvrdio da je Teheran na početku rata pogodio jednu iransku osnovnu školu, pri čemu su poginule desetine djece, piše CNN.
U ponedjeljak je priznao da u suštini nije znao o čemu govori kada je to rekao, a zatim je sugerirao da i druge zemlje, uključujući Iran, koriste Tomahawk rakete, vrstu projektila koja je, čini se, pogodila školu. Iran nema Tomahawk rakete.
Kada su ga na konferenciji za novinare pitali zašto niko drugi u njegovoj administraciji ne iznosi istu tvrdnju da je Iran odgovoran (i umjesto toga govori o istrazi), Trump je rekao: „Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome.“
Dodao je da će poštovati rezultate istrage.
Da se to dodatno pojasni: Trump ne samo da kaže da je iznio tu tvrdnju iako očito nije znao mnogo o situaciji, nego i priznaje da nije znao mnogo o možda najkontroverznijem napadu u cijelom ratu.
Riječ je o napadu koji je već bio velika međunarodna vijest u trenutku kada se on oglasio, i o kojem čak i neki republikanci strahuju da bi mogao ozbiljno naštetiti ratnim naporima ako se pokaže da su Sjedinjene Države odgovorne.
Prema analizi CNN-a i stručnjaka, američka vojska je vjerovatno odgovorna, a pojavio se i novi video koji izgleda prikazuje američki projektil usmjeren prema pomorskoj bazi Iranske revolucionarne garde koja se nalazi pored škole.
Ali izgleda da Trump nije bio upoznat s tim.
Brojni primjeri neupućenosti
To nije jedini primjer u kojem predsjednik djeluje kao da ima slab uvid u ono što se dešava na terenu u Iranu.
Trump je često imao komplikovan odnos s istinom, ali je posebno upečatljivo vidjeti da se to dešava u kontekstu rata.
Napad na školu nije bio jedini primjer sa ponedjeljkove konferencije za novinare.
U drugom dijelu svog uvodnog obraćanja Trump je izgledalo kao da tvrdi da su susjedne zemlje Irana u Zaljevu zajedno sa Sjedinjenim Državama i Izraelom ušle u rat protiv Teherana.
„Njihovi susjedi su uglavnom bili neutralni, ili barem nisu namjeravali da se uključe, i onda su napadnuti“, rekao je. „To je imalo suprotan efekat. Susjedi su stali na našu stranu i počeli ih napadati, i to prilično uspješno. Ako pogledate Saudijsku Arabiju, UAE, Katar i druge.“
Međutim, to ne odgovara stvarnosti.
Istina je da je Iran uzvratio napadima na američke i izraelske ciljeve gađajući američke objekte u susjednim zemljama u Zaljevu. Ali nije tačno da su se te zemlje zbog toga uključile u rat.
Ujedinjeni Arapski Emirati su bili pod najtežim napadima Irana, kako je izvijestila CNN-ova novinarka Paula Hancocks. Ipak, nisu napali Iran, s kojim imaju dugu historiju poslovnih veza, i čini se da pokušavaju izvršiti pritisak na druge načine.
Saudijska Arabija je zaprijetila odmazdom protiv Irana ako Teheran nastavi napade, prenio je Reuters, ali se nije uključila u rat.
Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari rekao je: „Katar nije dio kampanje koja cilja Iran.“ Katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al-Thani rekao je za Sky News u ponedjeljak: „Nastavljamo tražiti deeskalaciju.“
Da se te zemlje nisu pridružile borbama bila je i tema kritika senatora Lindseyja Grahama u ponedjeljak navečer na Fox Newsu, samo nekoliko sati nakon Trumpove izjave.
Tvrdnje koje nisu potkrijepljene obavještajnim podacima
„Saudijskoj Arabiji je pogođena naša ambasada u Rijadu“, rekao je republikanski senator iz Južne Karoline. „Zar nemate obavezu da se pridružite borbi s nama?“
Graham je odluku UAE-a nazvao „veoma razočaravajućom“.
Na istoj konferenciji za novinare Trump je također rekao da usporavanje prometa kroz Hormuški moreuz, uz južnu obalu Irana, „zapravo ne utiče mnogo na nas“, jer Sjedinjene Države sada proizvode mnogo vlastite nafte.
Druge zemlje, posebno u Aziji, više zavise od nafte iz Zaljeva, ali je globalna ekonomija dovoljno povezana da su i Sjedinjene Države osjetile posljedice, posebno kada je riječ o cijenama nafte.
Tu su i Trumpove tvrdnje o sposobnostima Irana i razlozima za pokretanje rata.
On je više puta tvrdio da bi Iran „uskoro“ mogao pogoditi Sjedinjene Države interkontinentalnom balističkom raketom, da je planirao preventivni napad na SAD i da je u novije vrijeme planirao preuzeti kontrolu nad cijelim Bliskim istokom.
Međutim, nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena poznatim obavještajnim podacima. Kao i njegova kasnije ublažena tvrdnja da je Iran pogodio vlastitu školu, on je jedan od rijetkih koji uopće govori na takav način.
Trump često djeluje kao da živi u pažljivo konstruiranoj alternativnoj stvarnosti.
Ali jedno je raditi to kada je riječ o domaćoj politici, a sasvim drugo izgledati toliko udaljen od stvarnosti dok vodite rat u izuzetno nestabilnom regionu.
Ipak, čini se da je to trenutno stanje stvari, bez znakova da će Trumpove odluke uskoro biti više utemeljene na stvarnosti.