Promjena svijesti koju je posebno uzrokovala pandemija znatno je povećala potražnju za suplementima te stvorila kolektivni fokus na ‘jačanje imuniteta’ što je trajno povećalo prodaju vitamina i određenih minerala. I brzi tempo života posebno u urbanim sredinama, dovodi do neredovne prehrane i ‘preskakanja’ obroka pa građani suplementima pokušavaju ‘nadoknaditi’ propušteno.
Smatra to profesorica iz oblasti prehrane Suada Karić i kaže da je često jeftinije kupiti vitamine nego li tokom cijelog mjeseca osigurati raznoliku organsku prehranu i ‘tako smiriti savjest da ipak brinemo o svom zdravlju’.
– Ne smijemo zaboraviti ni društvene mreže, fitness influencere i samoprozvane nutricioniste koji imaju velik utjecaj posebno na mlade, promovirajući suplemente kao neophodan dio svakodnevice – naglasila je za Fenu.
Karić naglašava da je većina vodećih zdravstvenih organizacija, poput Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), suglasna da je uravnotežena prehrana najbolji izvor nutrijenata, potrebnih organizmu za život i rast jer hrana sadrži složene kombinacije mikronutrijenata i fitohemikalija koje suplementi ne mogu u potpunosti zamijeniti.
– Znanstveni konsenzus je jasan: Suplementi su dodaci, a ne zamjena. Ako ste zdrava osoba, jedete raznoliku sezonsku hranu, izlažete se suncu i niste pod ekstremnim stresom, suplementi vam vjerojatno nisu potrebni (osim vitamina D zimi) – istaknula je.
Pojašnjava da je hrana osnova, a suplementi nadogradnja koja ne može u potpunosti zamijeniti složeni nutritivni sastav hrane. Laboratorij još ne može savršeno kopirati tu, kako je naglasila, složenost različitih nutrijenata iz hrane.
– Znanstveni konsenzus je da bi barem 80-90 posto nutrijenata trebalo biti iz hrane, zbog vlakana i fitohemikalija koje štite od hroničnih bolesti. Suplementi su tu da “zakrpe rupe” koje nastaju zbog genetike, stila života ili specifičnih zdravstvenih stanja – kazala je prof. Karić.
Ističe da nutrijenti u hrani nikad ne dolaze izolirani. To je, kaže, najveća prednost hrane. Navodi primjer narandže, čijim konzumiranjem ne dobivamo samo vitamin C nego i vlakna, flavonoide i minerale koji rade zajedno.
– Naprimjer, vitamin C u narandži dramatično povećava apsorpciju željeza iz obroka. Taj efekt se zove prehrambena sinergija – naglasila je.
Za suplemente pak kaže da često sadrže izolirane, sintetičke oblike nutrijenata. Iako su praktični, tijelo ih ponekad teže prepoznaje ili ih prebrzo izbacuje.
Karić kaže da je gotovo nemoguće “predozirati” se vitaminima putem hrane. Tijelo, kaže, ima prirodne mehanizme sitosti i regulacije apsorpcije. U slučaju upotrebe suplemenata, lako je prijeći gornju granicu unosa posebno kod vitamina topljivih u mastima (A, D, E, K) koji se talože u tkivima.
Previše cinka primjerice može uzrokovati deficit bakra. Profesorica iz oblasti prehrane Suada Karić stoga preporuča svakodnevno konzumiranje različitih skupina namirnica (povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, mliječne proizvode ili njihove zamjene te kvalitetne izvore proteina).
– Jedite boje duge, različite boje voća i povrća osiguravaju različite fitonutrijente. Umjesto dodataka omega-3 masnih kiselina, literatura preporučuje masnu ribu (losos, sardine, skuša) barem dva puta sedmično, lanene sjemenke, orahe ili chia sjemenke. Prirodni izvori osiguravaju bolju biološku ispravnost – naglasila je.
Dodaje da dodaci prehrani s vlaknima ne mogu u potpunosti zamijeniti vlakna iz cjelovitih namirnica. Preporuča i redovno kunzumiranje cjelovitih žitarica (integralne žitarice), zob, mahunarke, voće s korom te povrće.
– Osim vlakana, te namirnice sadrže niz vitamina i mineralnih materija. Dok suplementi mogu ponuditi preciznu dozu onoga što vam nedostaje, samo vam prava hrana pruža energiju, vlakna i sinergiju nutrijenata koju nijedna kapsula ne može u potpunosti oponašati – poručila je.
Ključ je, kaže, u ravnoteži. Stoga je bitno slušati svoje tijelo, provjeriti nalaze krvi i birati kvalitetu ispred kvantitete.
– Investicija u kvalitetan obrok danas, najbolji je način da sutra izbjegnete šaku tableta – naglasila je u razgovoru za Fenu Suada Karić, profesorica iz oblasti prehrane.