Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak će predstaviti novu viziju uloge francuskog nuklearnog arsenala u jačanju sigurnosti Europe. Govor će održati u vojnoj bazi nuklearnih podmornica Île Longue u Bretanji, a očekuje se da će izazvati veliku pozornost europskih saveznika.
Europa se posljednjih godina sve više suočava s pitanjem vlastite obrane, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu i rastuće neizvjesnosti oko američke sigurnosne potpore. Zbog toga se sve češće raspravlja o jačanju europskog nuklearnog odvraćanja.
Macron bi u govoru mogao predstaviti izmjene francuske nuklearne doktrine. Prema navodima iz njegova tima, moguće su „značajne promjene i novi smjerovi”, no detalji zasad nisu otkriveni. Francuski predsjednik već je ranije predložio razmatranje načina na koji bi francuske nuklearne snage mogle doprinijeti zaštiti europskih partnera, uključujući zajedničke vojne vježbe i bližu sigurnosnu suradnju s ključnim državama.
Francuska trenutno raspolaže četvrtim najvećim nuklearnim arsenalom na svijetu, s procijenjenih oko 290 bojevih glava. Uz Francusku, jedina europska država s nuklearnim oružjem je United Kingdom, koja je napustila Europsku uniju 2016. godine.
Ipak, nuklearne sile poput United States i Russia posjeduju višestruko veće arsenale. Iako Washington i dalje tvrdi da će NATO-ovo nuklearno odvraćanje štititi Europu, dio europskih država strahuje od promjenjive američke politike, osobito nakon povratka Donald Trump na vlast.
Macronov vojni savjetnik Bernard Rogel izjavio je da će Europa morati razmotriti kako francusko i britansko nuklearno odvraćanje mogu postati dio snažnije europske obrambene strategije. Ipak, naglasio je da bi odluka o eventualnoj uporabi nuklearnog oružja ostala isključivo u francuskim rukama.
Ideja o europskom nuklearnom odvraćanju dobila je dodatni poticaj nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., kada je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta podsjetio na snagu ruskog nuklearnog arsenala. U međuvremenu se u nekoliko europskih zemalja povećala podrška ideji jačanja zajedničke sigurnosti, uključujući mogućnost šire suradnje oko nuklearne obrane.
Analitičari upozoravaju da bi Macronov govor mogao imati i političke posljedice u Francuskoj, gdje se približavaju predsjednički izbori 2027. godine. U političkim krugovima već se nagađa da bi euroskeptična čelnica Marine Le Pen mogla biti među favoritima na tim izborima.
Stručnjaci stoga smatraju da će Macron morati pažljivo oblikovati poruke, jer bi snažne promjene u nuklearnoj strategiji mogle imati velike sigurnosne, ali i političke posljedice za Francusku i Europu.