Dozvoliti da podizanje spomenika Dušku Trifunoviću, jednom od najznačajnijih pjesnika ovih prostora, bude prepušteno prikupljanju dobrovoljnih donacija predstavlja veliku sramotu našeg društva i institucija, istakao je Draško Stanivuković.
„Obaveza institucija nije da budu pasivni posmatrači, već da preuzmu odgovornost i pokažu da prepoznaju vrijednost kulturnog nasljeđa. Odnos prema velikanima govori o nama samima i o tome kakve poruke šaljemo budućim generacijama“, poručio je Stanivuković i dodao:
„Smatram da dug koji imamo prema stvaralaštvu Duška Trifunovića ne smije biti sveden isključivo na pojedinačne napore i dobrovoljne priloge, zbog čega ću u narednim danima kontaktirati rukovodstvo biblioteke s namjerom da zajedno obezbijedimo preostala sredstva neophodna za realizaciju ove ideje“.
JU Narodna biblioteka „Branko Ćopić“ iz Broda pokrenula je inicijativu za prikupljanje sredstava za izgradnju spomenika posvećenog čovjeku koji je kroz svoje stihove opjevao naše tuge, radosti, ljubavi i nadanja – pjesniku Dušku Trifunoviću.
„Kroz stihove poput ‘Grešio sam mnogo, i sad mi je žao’, Duško Trifunović nam je ostavio duboku, iskrenu i opominjuću poruku o čovjeku, vremenu i odgovornosti“, poručio je Stanivuković.
Duško Trifunović rođen je u Sijekovcu kod Broda 1933. godine, prvu knjigu je objavio sa 25 godina, po dolasku u Sarajevo. On je napisao oko 20 knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama, a smatra se zaslužnim za kreiranje sarajevske rokenrol škole.
Trifunović je autor tekstova pjesama najpoznatijih pjevača i rok grupa nekadašnje Jugoslavije, među kojima su “Bijelo dugme”, “Indeksi”, Zdravko Čolić i Arsen Dedić.
On će ostati upamćen i kao autor kultne emisije na Televiziji Sarajevo “Šta djeca znaju o zavičaju”.
Po izbijanju rata u BiH 1992. godine, Trifunović je izbjegao u Novi Sad, gdje je i umro 2006. Sahranjen je u Sremskim Karlovcima.