Evropska unija mora hitno razviti konkretne strategije za život na kontinentu koji bi zbog klimatskih promjena mogao postati topliji za 4°C, upozoravaju naučni savjetnici bloka. To bi značilo prihvatanje da svijet ide ka katastrofalnom porastu temperatura, daleko iznad ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma, što bi moglo ozbiljno ugroziti svakodnevni život Europljana, piše Politico.
„Klima u Evropi se rapidno mijenja. Ovo nije udaljen ili apstraktan rizik“, izjavio je Ottmar Edenhofer, predsjednik European Scientific Advisory Board on Climate Change.
Kako se globalna temperatura povećava, ekstremni vremenski događaji poput poplava i suša postaju sve ozbiljnija prijetnja društvu, ekonomiji i ekosistemima kontinenta. Posljednjih godina, toplinski valovi odnijeli su desetine hiljada života u Evropi. Međutim, napori EU-a da se adekvatno pripremi za sadašnje i buduće posljedice globalnog zatopljenja još uvijek su nedovoljni, fragmentirani i bez jedinstvene strategije, upozorava Edenhofer.
„EU nema zajedničko razumijevanje šta bi se sve trebalo kolektivno pripremiti, što dovodi do neusklađenih procjena klimatskih rizika i otežava upravljanje tim rizicima“, dodao je.
Četiri ključne mjere
Odbor preporučuje da se planiranje EU-a temelji na pretpostavci da će kontinent do kraja vijeka biti topliji za 4°C u odnosu na predindustrijsko doba. Sličan pristup nedavno je predložila i francuska vlada, pripremajući se za buduću Francusku s 4°C višom temperaturom.
Pored zajedničkog referentnog scenarija, naučnici predlažu četiri dodatne mjere za povećanje otpornosti Evrope na klimatske promjene – uključujući postavljanje obavezujućih ciljeva prilagodbe i uključivanje klimatskih rizika u planiranje EU budžeta.
Preporuke odbora, koji čine nezavisni stručnjaci zaduženi zakonom za savjetovanje EU-a o klimatskoj politici, često se pokazuju utjecajnima. Njihovo izvješće iz 2023. koje predlaže smanjenje emisija za najmanje 90% do 2040. imalo je značajan utjecaj na odluke EU institucija.
„Naše smjernice osmišljene su da utiču na buduće zakonodavstvo“, rekao je Edenhofer.
Širok spektar rizika
Naučnici ističu da će suše u južnoj Evropi postajati češće i intenzivnije kako globalne temperature rastu. Prema podacima IPCC, pri 2°C globalnog zagrijavanja više od trećine stanovništva regije suočit će se s nestašicom vode, dok bi pri 3°C taj broj bio dvostruko veći. Ograničavanje rasta temperatura smanjuje ove rizike.
Kako bi se ublažio preostali rizik, zemlje mogu primijeniti mjere prilagodbe – primjerice, podsticanje poljoprivrednika na otpornije usjeve ili bolje upravljanje potrošnjom vode. Što je zagrijavanje izraženije, to je veća šansa da se regije i sektori ekonomije neće moći adekvatno prilagoditi.
Trenutno, EU raspolaže samo nejasnom strategijom prilagodbe iz 2021. Većina zemalja ima nacionalne planove ili zakone koji sadrže relevantne elemente, ali Europska agencija za okoliš i Europski revizorski sud upozorili su da su planovi neusklađeni i često zasnovani na zastarjelim podacima.
Najgori mogući scenario
Odbor naglašava potrebu za koherentnom vizijom sa jasno definisanim ciljevima prilagodbe za različite sektore, primjerice za 2030. i 2040. godinu. Takođe preporučuje upravljanje rastućim ekonomskim troškovima klimatskih katastrofa kroz proračunske i osiguravajuće mehanizme.
Savjetodavni odbor predlaže da EU planira prema scenariju globalnog zagrijavanja između 2.8°C i 3.3°C iznad predindustrijskih nivoa, što implicira otprilike 4°C zagrijavanja Evrope, kako ističe Edenhofer.
„Načelo predostrožnosti zahtijeva da EU planira za taj scenario i istovremeno testira otpornost svojih planova na još ekstremnije scenarije, imajući u vidu neizvjesnost globalnih napora u smanjenju emisija“, zaključio je Edenhofer.