Sjećate li se vremena kada je najveća briga u odgoju djece bila koliko vremena dijete provodi ispred televizora? Danas to budi nostalgiju. Živimo u svijetu bez „off“ prekidača, gdje se sve prilično ubrzano odvija. U njemu vladaju algoritmi koji ne troše samo vrijeme odraslih, nego i djece, aktivno oblikuju njihov pogled na svijet i odrastanje. Odrastanje uz vještačku inteligenciju mogla bi se opisati kroz različite analogije i dvostruku realnost, koja se kreće između igre i opasnosti.
Razvoj vještačke inteligencije donosi neviđene mogućnosti, ali i opasnosti koje zahtijevaju oprez. U središtu te debate nalazi se pitanje sigurnosti mladih: kako zaštititi djecu i tinejdžere od negativnih uticaja tehnologije koja direktno oblikuje njihovu budućnost?
Uticaj vještačke inteligencije na djecu
Ne zaboravite na važnu činjenicu koja više ne treba nikakav dokaz: djeca su prva koja savladavaju nove tehnologije. Izvještaji pokazuju da djeca od 8 do 10 godina provode u prosjeku šest sati dnevno pred ekranima, dok predtinejdžeri (uzrasta 11-14 godina) u prosjeku provode oko devet sati dnevno.
Kaspersky navodi udvostručen porast interesovanja djece za AI u odnosu na 2024. godinu što govori da su djeca ne samo znatiželjna oko vještačke inteligencije, nego je ona aktivno integrisana u njihovu digitalnu kulturu. Istraživanja pokazuju da deca mogu efikasno učiti sa vještačkom inteligencijom kada je dizajnirana na etičkim i obrazovnim principima. Vještačka inteligencija može podržati usvajanje jezika i kreativnost kroz interaktivno pripovijedanje, igre vokabulara, stvaranje umjetnosti, komponovanje muzike i vježbu razgovora, pomažući na ovaj način da djeca izgrade nove vještine na razigran i zanimljiv način.
Prema mišljenju profesora sa Hardvarda vještačka inteligencija može simulirati neke obrazovne interakcije, ali ne može u potpunosti zamjeniti dublji angažman i izgradnju odnosa koji proizlaze iz ljudske interakcije.
Akademici ipak upozoravaju na činjenicu da previše oslanjanja djece na AI može dovesti do toga propuste da razviju kritičko mišljenje i da ne nauče da razmišlju „svojom glavom“.
Rizici i opasnosti vještačke inteligencije po bezbjednost djece
AI chatboots
U kompjuterskoj nauci efekat Eliza je program kreiran još 1966. godine, a koji je bio sposoban uključiti ljude u razgovor koji je podsjećao na razgovor sa psihologom. Danas se programi poput ovoga zovu chatbotovi i svoju posebnu popularnost dobili su sa lansiranjem Chat GPT, i konkurentskim Claude, Grok, Gemini, itd. Konverzacije sa njima na različite teme su dio svakodnevnice.
Izvještaji kompanije Kaspersky pokazuju da je više od 7,5% svih upita djece za pretraživanje odnosilo se upravo na AI chatbotove (ChatGPT, Gemini, itd.), posebno Character.AI – platforma koja korisnicima omogućava kreiranje ili interakciju s botovima koji oponašaju izmišljene ili stvarne likove.
Sa tehnologijom koja je koncipirana tako da oponaša i sa nemogućnošću razvoja empatije, AI chatbotovi mogu odvesti u skrivene slijepe ulice i ostaviti ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje djece i tinejdžera, kao i uticati na njihove socijalne vještine. Alarmirajući znakovi lošeg uticaja Character.AI chatbota su dokumentovani slučajevi samoubistva.
Deepfake
Ljudski mozak prirodno vjeruje onome što vidi i čuje. Kao najbrža rastuća prijetnja u cyber prostoru-deepfake zamagljuje granice između stvarnosti i fikcije, zbog čega je deepfake ozbiljna prijetnja po sigurnost. Niko nije imun na ovu prijetnju – moderne neuronske mreže mogu klonirati nečiji glas iz samo tri do pet sekundi zvuka i kreirati vrlo uvjerljive videozapise od nekoliko fotografija.
Hakovanje naloga za razmjenu poruka nekoga ko voli glasovne i video poruke je jackpot za prevarante. S pristupom video snimcima i glasovnim porukama, mogu se generisati lažne poruke koje 95% ljudi ne može razlikovati od stvarnih poruka prijatelja ili kolega. Od lažnih videa do “AI svlačenja” fotografija s društvenih mreža, zaštita privatnosti postaje i ozbiljna briga.
Pitanje koje muči roditelje – Kako postaviti granice djeci za korištenje AI platformi
Budući da se značajan dio života odvija online, roditeljima je posebno važno da razumiju šta privlači pažnju njihove djece u digitalnom prostoru – šta traže,sa kim razgovaraju, koje platforme koriste i koji trendovi utiču na njihova interesovanja i ponašanje.
Postavljanje granica oko digitalnih navika, više nije samo pitanje „koliko sati“, već „na koji način“. Razgovarajte sa djecom o tome šta rade, koje aplikacije koriste i kako. Istraživanja pokazuju da su njihove digitalne navike prilično ustaljene i trebaju kontrolu. Sat vremena provedenih u kreiranju digitalne umjetnosti uz pomoć AI alata nije isto što i sat vremena besciljnog skrolovanja po algoritmima društvenih mreža i upadanja u „zečiju rupu“.
Najveća greška je ostaviti dijete samo u „lavirintu“ novih tehnologija. Kada se roditelji aktivno uključe u digitalni svijet svoje djece, oni ne samo da otvaraju prostor za iskren razgovor, izgradnju povjerenja, već i postavljaju temelje za njihovo sigurno i odgovorno ponašanje na internetu.
Povodom međunarodnog dana sigurnosti na internetu koji se obilježava 10. februara svake godine, aktivne su brojne kampanje koje podsjećaju da je sigurnost na internetu zajednička odgovornost- tehnoloških kompanija, država, roditelja i djece. Edukacija je najbolji digitalni štit. Saznajte sve o najčešćim rizicima i opasnostima u AI dobu kao i načinima prevencije, istražite vodič za sigurnost djece na internetu, koji je kreirala jedna od lokalnih društveno odgovornih kompanija. Budite podrška na koju vaše dijete može da računa i u virtuelnom svijetu.