Rubio, Zelenski i Starmer upozoravaju: Evropa mora jačati odbranu dok Rusija i Kina oblikuju globalnu geopolitičku realnost
Šezdeset druga Minhenska bezbjednosna konferencija u hotelu „Bajerišer hof“ (Bayerischer Hof) pokazala je da se Evropa nalazi pred ključnim istorijskim imperativom – osamostaljivanjem i jačanjem sopstvenih odbrambenih kapaciteta.
Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) poručio je da Evropa i SAD „pripadaju jedna drugoj“, ali je naglasio da Washington očekuje saveznike koji se mogu sami braniti. „Ne želimo slabe saveznike. Zapad može prosperirati samo ako kontroliše svoje granice“, rekao je Rubio.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) opisao je ruskog predsjednika Vladimira Putina (Vladimir Putin) kao čovjeka „koji ne poznaje život bez rata“ i pozvao NATO da odmah donese odluku o članstvu Ukrajine. Ukazao je na stalne napade dronovima i projektilima te problem iranskih bespilotnih letjelica koje svakodnevno ubijaju ukrajinske civile.
Britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) upozorio je na fragmentiranost evropske vojne industrije: „Evropa je uspavani div. Moramo izgraditi ‘tvrdu moć’ jer je to valuta ovog doba.“ Najavio je slanje udarne grupe nosača aviona predvođene brodom „HMS Princ od Velsa“ (HMS Prince of Wales) u Sjeverni Atlantik.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) naglasila je da Rusija danas „stoji izolovana“, te da Evropa nema drugi izbor osim da postane nezavisna u odbrani, tehnologiji i ekonomiji.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji (Wang Yi) pozvao je Zapad na saradnju, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) istakao potrebu za potvrđivanjem globalnog položaja Evrope.
Regionalni fokus nije izostao – predsjednik Srbije Aleksandar Vučić održao je niz bilateralnih sastanaka s američkim, njemačkim i slovačkim zvaničnicima, naglašavajući važnost dijaloga i projekata u oblasti energetike i infrastrukture.
Minhenska konferencija 2026 jasno je stavila do znanja: Evropa se suočava s istorijskom odlukom – osloniti se na sopstvenu odbranu ili ostati zavisna od globalnih sila koje oblikuju sigurnosnu realnost.