Jeff Bezos je prema trenutačnoj Forbesovoj listi četvrti najimućniji čovjek na svijetu. Vrijednost imovine osnivača Amazona procijenjena je na nešto manje od 250 milijardi dolara. No, valjda da ne bi zapao u imovinsku krizu Bezos je odlučio konsolidirati svoje bogatstvo i eliminirati nepotrebne troškove, uglavnom ljudske.
Krajem siječnja njegova matična tvrtka Amazon najavila je otpuštanje 16.000 ljudi (zapošljava više od 1,5 milijuna ljudi), a radi se o novoj rundi globalnih otpuštanja, u ovom slučaju u SAD-u, Kanadu i Kostarici. Bit će da nije slučajno da je uprava kompanije projekt otpuštanja nazvala “projekt zora”. Prošle jeseni otpušteno je 14.000 ljudi. Navedeni razlozi su optimizacija poslovanja, smanjenje troškova, sve se to zbiva i zbog utjecaja umjetne inteligencije na poslovanje. Amazon je tvrtka na zlu glasu kad je riječ o odnosu prema zaposlenima, tvrtka čija uprava, posebno otkako joj je otprije četiri godine na čelu Andy Jassy, voli rezati sve troškove koji imaju veze sa zaposlenima. Spomenimo tek da većina zaposlenih koji imaju službeni mobitel ima strogo mjesečno ograničenje potrošnje od 50 dolara.
Pravi potres u Bezosovom poslovnom carstvu dogodio se u srijedu. Brojkom otpuštenih mnogo manje, odjekom nemjerljivo veće je otpuštanje oko trećine zaposlenih novinara u Washington Postu, uz The New York Times stubu američkog pisanog, posebno (ne i samo) političkog novinarstva. Prevedeno u brojke, otkaz će dobiti vjerojatno oko 300 novinara. Washington Post nije dužan objavljivati koliko ima zaposlenih niti koliko ima pretplatnika pa se radi o (prilično utemeljenoj) pretpostavci. Najteže će stradati sportska rubrika, dijelovi redakcije posvećeni knjigama i književnoj kritici i inozemna dopisnička mreža.
U posljednjem slučaju WaPo (kako ga zovu) ima za današnje standarde još uvijek veliku mrežu, više od 20 dopisništava u svijetu, a gase se dopisništva na Bliskom istoku što je, s obzirom na aktualna zbivanja u tom dijelu svijeta doista čudna odluka. Claire Parker, šefica dopisništva u Kairu objavila je da je otpuštena zajedno s cijelim dopisništvom i da joj je teško razumjeti logiku takve odluke. Stradali su novinari koji pišu o okolišu i klimatskim promjenama. Portal legal-planet.org navodi da će bez posla ostati novinarka koja piše o Amazoniji kao i novinar koji piše o bioraznolikosti i zaštiti okoliša. Bez posla u Washington Postu će ostati i novinarka Nitasha Tiku kojoj je na dan u kojem je dobila mail o tome da je tehnološki višak na naslovnoj stranici novina objavljen članak o tome kako Elon Musk smanjuje zaštitne mjere koje se tiču umjetne inteligencije na X-u (nekadašnji Twitter). Među gubitnicima onoga što uprava prikazuje kao spašavanje Washington Posta bi mogli biti i svi fotoreporteri.
Glavni urednik Matt Murray brani odluku Bezosa: mjere su bolne, ali nužne za prilagodbu novim tehnologijama i navikama čitatelja. U srijedu ujutro je sazvao sastanak i obavijestio zaposlene o otkazima koji su dio šireg “strateškog resetiranja” tvrtke. Za Fox News Digital je izjavio je prvi put riječi “spasimo Post” čuo iz Bezosovih usta. Rekao je i da ljudi imaju različite definicije što to znači ,”ali svi zajedno dijelimo zajedničku želju za uspješnim Postom koji ponovno raste, koji je na čvršćim financijskim temeljima i u dobroj poziciji da postane relevantniji za živote ljudi. To je ono čemu svi težimo”.
Upravo je relevantnost za živote ljudi posljednjih godina problematičan dio novina. Bezos je Washington Post kupio 2013. godine za 250 milijuna dolara od Nash Holdinga u vlasništvu ugledne obitelji Graham. Katie Graham najslavnija je članica te obitelji, legendarna izdavačica Washingtona Posta u čije je vrijeme (i u vrijeme jednako legendarnog i velikog glavnog urednika Bena Bradleeja) od lokalnog postao prestižan, nacionalno utjecajni dnevni list. Bezos se isprva nije mnogo miješao u sadržaj novina, ali posljednjih godina je njegovo miješanje sve veće i po novine sve zlokobnije, a ključna je u tome njegova povezanost s Donaldom Trumpom. Redakcija desetljećima objavljuje kojeg kandidata će podržati na predsjedničkim izborima, 2024. godine Bezos je zabranio da novine objave da podržavaju kandidatkinju demokrata Kamalu Harris. Prethodna glavna urednica Sally Buzbee dala je ostavku sredinom 2024. godine, kako je navela “uslijed širih preokreta”. Širi preokret se zvao glavni direktor novina sir William Lewis koji je tražio da ne objavljuju tekstove koji se tiču golemog skandala hakiranja telefona novinara u Velikoj Britaniji u koju je Lewis bio umiješan, tamo kao jedan od čelnik tabloida News of the World. I Bezosova odluka o podršci Harris tome je dala doprinos.
Ti su se udari na relevantnost itekako osjetili. Washington Post ne objavljuje podatke o pretplati, zna se da je po tome treći dnevni list u SAD-u. No, utemeljene pretpostavke kazuju da ima oko 2,2 milijuna digitalnih pretplatnika (The New York Times više od 11 milijuna) i manje od sto tisuća pretplatnika na tiskano izdanje. Broj pretplatnika na tiskano izdanje lani prvi put nije bio šesteroznamenkast od 1970. godine što je, sigurno nemalim dijelom, posljedica Bezosove bliskosti s Trumpom, njegovog malignog utjecaja na redakciju i pada relevantnosti i vjerodostojnosti novina u očima čitatelja.
A te 1970. godine Washington Post je bio lokalni list. Sljedeće godine priključio se The New York Timesu i iscrpno pisao o slučaju Pentagon Papers (tajni dosje američke administracije o političkom i vojnom upletanju u Vijetnam) koji su imali golem utjecaj na američku politiku i na, ni tada više ne pozitivan, stav o ulozi SAD-a u Vijetnamskom ratu. Sljedeće godine skupina kriminalaca provalila je u Hotel Watergate ne bi li ozvučili sjedište Demokratske stranke, dva su mlada novinara, Bob Woodward i Carl Bernstein počeli pisati o provali koja je prerasla u Aferu Watergate i na koncu, u ljeto 1974. prisilila predsjednika Richarda Nixona da podnese ostavku kako ne bi postao prvi predsjednik SAD-a koji je smijenjen s dužnosti. Temeljito istraživačko novinarstvo Washington Posta postalo je pojam i uzor novinarstva (istina, ne bez grešaka i skandala), novine su smatrane jednim od stubova američke demokracije, novinari i fotoreporteri Posta dobili su 75 Pulitzerovih nagrada. A danas, u doba strmoglavog urušavanja demokracije u Americi novine koje su jednom srušile američkog predsjednika se uništavaju kako ne bi smetale multimilijarderu u služenju fašisoidnom američkom predsjedniku.