Ustavni sud Republike Srpske, na sjednici održanoj 28. januara 2026, donio je rješenje kojim se obustavlja postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koju su zatražili Helsinški parlament građana Banjaluka, Capital i Dejan Lučka iz Laktaša.
Inicijativu je podnesena u martu 2025. godine.
U obrazloženju se navodi da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine sporni Zakon već stavio van snage u junu 2025. i da je Zakon, u skladu sa tom odlukom Ustavnog suda BiH, prestao da važi.
Ustavni sud BiH je u obrazloženju odluke ukazao na opšta načela iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u vezi s bitnom ulogom udruženja u demokratskom društvu.
“Dalje je ukazano na relevantnu praksu u kojoj je Evropski sud za ljudska prava razmatrao Zakon o stranim agentima Rusije, koji je sadržajno gotovo identičan osporenom zakonu, i zaključio da taj zakon nije u skladu sa slobodom udruživanja iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Slijedeći tu praksu, Ustavni sud je zaključio da je osporenim zakonom, kojim su uvedene nove kategorije ‘neprofitnih organizacija’ i ‘agenata stranih utjecaja’ za koje su propisane posebne obaveze i ograničenja, u potpunosti isključena mogućnost da neprofitne organizacije utječu na predstavnike javne vlasti i na taj način im je zabranjeno obavljanje njihove osnovne djelatnosti”, ističe se u odluci ustavnog suda BiH.
Rješenje Ustavnog suda Republike Srpske
Takođe je ukazano da široko formulirani pojmovi „neprofitnih organizacija“ i zabranjenog ‘političkog djelovanja’ i ‘političkih aktivnosti’ nisu u skladu sa zahtjevom predvidivosti jer onemogućuju organizacijama civilnog društva da predvide koja je to granica njihove dozvoljene aktivnosti.
“Takva formulacija, s druge strane, omogućava vlastima da svaku aktivnost organizacija civilnog društva kvalificiraju kao zabranjenu i da je sankcioniraju”, pojašnjava se.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, rekla je da je Ustavni sud je i ranije odlučivao o ustavnosti određenih zakona koje je donosila Narodna skupština Republike Srpske i ovaj tzv. Zakon o NVO nije izuzetak.
Da je ovaj zakon zaživio sigurno bi, prema mišljenju Dragane Dardić, dodatno suzio prostor za rad udruženja, ali i online medija koji su registrovani kao udruženja, i kao posljedica došlo bi do gašenja onih nevladinih organizacija koje glasno i javno kritikuju rad vlasti u Republici Srpskoj.
“Sama intencija Zakona od njegovog prvog pominjanja je i bila da se ućutkaju svi koji misle drugačije od vladajućih struktura u RS. Da je Zakon počeo da se primjenjuje to bi značilo da udruženja imaju dodatna opterećenja u smislu registracije i izvještavanja, da su dužna da nose oznake ‘agenata stranog uticaja’ ako primaju donacije iz inostranstva, što je samo po sebi stigmatizirajuće i diskriminatorno, te da su prepuštene proizvoljnim inspekcijskih nadzorima i da im se može zabraniti rad ako neko ocijeni da su se bavili nedozvoljenim ‘političkim aktivnostima’”, rekla je za BUKU Dardić.
Rješenje Ustavnog suda Republike Srpske
Naša sagovornica ističe da se posljedice ovog Zakona i bez njegove konkretne primjene, uveliko osjećaju.
“Sve je manje aktivista i aktiviskinja koji javno istupaju i kritikuju poteze vlasti, jer ljudi prosto ne žele da budu etiketirani kao strani plaćenici i rušitelji ustavnog porekta, što im se uporno imputira. Atmosfera stvorena sa ovim Zakonom povećala je osjećaj pravne nesigurnosti i proizvoljnosti i prepuštenosti samima sebi. I sve nam je to oduzelo jako puno vremena i energije koju smo mogli utrošiti na neke druge pametnije i korisnije stvari”, dodaje naša sagovornica.
Kaže da je problem što se svako malo, iz neke ladice, izvlači zakon o nevladinim organizacijama i “krene mlatarati njime, što nije ništa drugo nego skretanje pažnje i odvlačenje fokusa aktivista i aktiviskinja sa drugih gorućih tema. Rad nevladinih organizacija u Republici Srpskoj je već sasvim dobro uređen Zakonom o radu udruženja i fonadacija i drugim srodnim zakonima i nema nikakve potrebe to dodatno regulisati”.
Dardić kaće da je najveća poruka da pravo na slobodu izražavanja i slobodu udruživanja i djelovanja ima ko da brani i štiti.
Podsjetimo da je Vlada Republike Srpske u februaru prošle godine usvojila je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznat i kao „zakon o stranim agentima“. Iako vlasti tvrde da je cilj veća transparentnost, opozicija i organizacije civilnog društva upozoravaju da se radi o još jednom udaru na građanske slobode i pokušaju gušenja kritičkih glasova.
Neprofitnim zakonom, prema prijedlogu Zakona, zabranjuje se politička aktivnost, a spektar političkih aktivnosti je toliko širok da se političkom aktivnošću može nazvati i obraćanje institucijama.
Neprofitnim zakonom, prema prijedlogu Zakona, zabranjuje se politička aktivnost, a spektar političkih aktivnosti je toliko širok da se političkom aktivnošću može nazvati i obraćanje institucijama.
Tadašnji ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da će donošenje ovog zakona povećati odgovornost nevladinih organizacija. „Transparentnost u radu nevladinog sektora mora biti ključ za jačanje povjerenja javnosti i svih drugih segmenata u odnosu na ovu sferu“, naveo je Bukejlović, naglašavajući da zakon predviđa obavezan registar subjekata koji primaju sredstva iz inostranstva.
Prema predloženim odredbama, organizacije koje se ne budu pridržavale novih propisa mogle bi se suočiti s novčanim kaznama do 5.000 KM, a u najstrožem slučaju i zabranom rada. Takođe, moguće su i krivične sankcije, što dodatno pojačava strahovanja da bi zakon mogao biti korišten kao mehanizam pritiska na organizacije koje kritički posmatraju vlast.