Koja je cijena zbrinjavanja radioaktivnog otpada?!

"Finansijska sredstva se praktično koriste kao alat za normalizaciju ideje koja nosi ekološke, životne i opšte govoreći bezbjednosne rizike. Tamo gdje se povratničkoj sredini radioaktivni otpad predstavlja kao razvojna prilika, tu sreće nema".

Opština Dvor planira u 2026. godini raspolagati sa ukupno 1,68 miliona evra prihoda, najvećim dijelom iz naknade za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, predviđene uredbom Vlade Hrvatske. Sredstva su namijenjena za niz infrastrukturnih, socijalnih i razvojnih projekata, ali ovakav način finansiranja izaziva oštre kritike ekoloških organizacija koje upozoravaju da se novcem pokušava umanjiti stvarni rizik projekta Trgovska gora, posebno zbog mogućih prekograničnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu.

Na veb stranici opštine Dvor objavljeno je da su planirani ukupni prihodi od 1.680.000 evra, od čega su redovna sredstva po uredbi Vlade Hrvatske 1.120.000 evra, a dodatna sredstva po osnovu ove uredbe 560.000 KM.

Predloženo je 11 projekata među kojima su izgradnja reciklažnog dvorišta vrijednosti 500.000 evra, rekostrukcija dva putna pravaca 400.000 evra i 290.000 evra, kupovina vozila i opreme za vatrogasce 80.000 evra.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

U prijedlogu je i uređenje i opremanje mrtvačnice u Dvoru za šta je predviđeno 80.000 evra, sufinansiranje materijalnih troškova dječijeg vrtića 50.000 evra, finansiranje programa iz oblasti kulture i sporta 40.000 evra, finansiranje dijela socijalnog programa 80.000 evra, pomoć penzionerima i drugim kategorijama stanovništva 90.000 evra.

Predloženi su i projekti uređenje i opremanje objekta društvene namjene vrijednosti 40.000 evra, te izrada projektne dokumentacije za izgradnju društvenog doma u naselju Matijevići vrijednosto 30.000 evra.

Savjetovanje sa zainteresovanom javnošću sprovodi se do 11. februara.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Na sjednici parlamenta Hrvatske 15. decembra prošle godine izglasan je Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor.

Na sjednici Vlade Hrvatske 17. decembra prošle godine izglasana je uredba o visini naknade i načinu financiranja jedinice lokalne i područne samouprave na čijem području se uspostavlja ili nalazi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Uredba nalaže Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško da će u budžet jedinice lokalne i područne samouprave na čijem području se nalazi Centar, uplatiti do kraja januara cjelokupni iznos naknade za ovu kalendarsku godinu koji iznosi 1.600.000 evra.

Opštini Dvor će biti uplaćeno 70 odsto iznosa ili 1.120.000 evra, a Sisačko-moslavačkoj županiji preostalih 30 odsto, odnosno 480.000 evra uz uslov da se i ova sredstva ulažu na području opštine Dvor.

Uredbom je predviđen i dodatni iznos naknade za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u 2026. i 2027. godini, za opštinu Dvoru će se dvije godine uplatiti kumulativno 1.120.000 evra, a Sisačko- moslavačkoj županiji 8.480.000 evra za pokretanje kapitalnih projekata u Dvoru.

Prije toga, Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško je prošle i pretprošle godine dodijelio 347.000 evra donacija za 166 projekata u Dvoru.

Mario Crnković iz Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kaže da ovaj plan korištenja prihoda od naknade za zbrinjavanje radioaktivnog otpada za 2026. godinu u opštini Dvor predstavlja pokušaj da se novcem prikrije suština problema slučaja Trgovska gora.

“Finansijska sredstva se praktično koriste kao alat za normalizaciju ideje koja nosi ekološke, životne i opšte govoreći bezbjednosne rizike. Tamo gdje se povratničkoj sredini radioaktivni otpad predstavlja kao razvojna prilika, tu sreće nema. Na kraju krajeva, asfaltiranje dva puta, kupovina vatrogasnog vozila i tzv. jačanje kapaciteta lokalne mrtvačnice i slično su obaveze lokalne zajednice i države, a ne privilegija koja dolazi gratis uz radioaktivni otpad. Nema tog iznosa koji može neutralisati rizik po vodne resurse, prostor i ljude, niti ima te budžetske stavke koja može garantovati sigurnost za naredne decenije i vijekove”, rekao je Crnković.

Dodaje da se pomenuti plan kao i sve aktivnosti u vezi slučaja Trgovska gora zatvaraju unutar administrativnih granica opštine Dvor i Hrvatske, dok se prekogranični rizici svjesno ignorišu.

“Posljedice pozicioniranja radioaktivnih i drugih opasnih otpada na granici ne staju na administrativnim crtama, već pogađaju i stanovništvo u BiH, koje nije konsultovano, nije zaštićeno i nije obuhvaćeno nikakvim mjerama odgovornosti. Slučaj Trgovska gora nije pitanje lokalnih investicija kako se sad pokušava predstaviti, to je posljedica loših odluka loših ljudi koji se uporno kriju iza realne potrebe da Hrvatska negdje smjesti svoje radioaktivne i druge opasne otpade. Niko ne spori da Dvoru trebaju investicije, da tom Dvoru koji odumire treba mrtvačnica, ali budućnost regije se ne prodaje za lokalnu mrtvačnicu”, pojašnjava Crnković.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor na samoj granici sa BiH.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije