Evropljani su izrazito pesimistični kada je riječ o stanju u svijetu, vlastitim zemljama i utjecaju američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema istraživanju FGS Globala gotovo dvije trećine ispitanika (63%) smatra da su „najbolje godine iza nas“, dok 77% vjeruje da će život u njihovim zemljama biti teži za sljedeću generaciju, piše Politico.
Istraživanje, provedeno u studenom 2025. u kojem je sudjelovalo više od 11.700 ljudi iz 23 zemlje Europske unije, pokazuje posebno sumorno raspoloženje u zapadnoj i srednjoj Evropi. Većina Evropljana (76%) smatra da demokracija u njihovim državama propada.
Craig Oliver, suvoditelj globalne strategije u FGS Globalu i bivši savjetnik britanskog premijera Davida Camerona, komentirao je: „Jasno je da postoji vrlo, vrlo visok stupanj pesimizma. Povijesno gledano, upravo u tim trenucima mogu nastati promjene i poboljšanja.“
U gotovo svim anketiranim zemljama većina smatra da država ide u pogrešnom smjeru, izuzev Poljske, Litve i Danske. Oliver to objašnjava načinom upravljanja tim zemljama: „Ljudi žele vodstvo i jasnoću od vlada.“
Najnegativnije mišljenje zabilježeno je u Rumuniji (91%), Grčkoj (88%) i Bugarskoj (86%), dok su nordijske zemlje zabilježile najpozitivnije rezultate. U svim zemljama više od 70% ispitanika smatra da građani ovlašteno očekuju više od vlade.
Evropljani traže snažniju obranu i jasniju strategiju. Većina (71%) smatra da bi njihove zemlje trebale biti asertivnije u zaštiti nacionalnih interesa, a 57% podržava veća ulaganja u obranu i sigurnost.
Iako je istraživanje provedeno prije posljednjih kontroverzi Donalda Trumpa, većina Evropljana vidi njegov utjecaj negativno: 69% zabrinuto je za globalno gospodarstvo, 64% za mir i sigurnost te 64% za vlastitu zemlju. Također, 77% ispitanika smatra da Trump ne zaslužuje Nobelovu nagradu.
Istraživanje obuhvatilo je online intervjue s najmanje 500 odraslih osoba u svakoj od 23 zemlje EU, a podaci su ponderirani prema spolu, dobi, prihodima, regiji i socioekonomskoj skupini. Nacionalna reprezentativnost osigurana je s marginom pogreške od ±4,4% uz 95% pouzdanosti.
Izvor: Politico