Duboko ispod tla Brazila i Argentine krije se jedna od najneobičnijih zagonetki Južne Amerike.
Više od 1500 ogromnih podzemnih tunela, dugih stotinama metara, ne mogu se objasniti ni ljudskim djelovanjem ni poznatim geološkim procesima. Sada naučnici sve uvjerenije tvrde da su ih iskopala izumrla pretistorijska bića — i to veća nego što većina ljudi može zamisliti.
Tuneli dugi stotine metara, visoki skoro dva metra
Ovi masivni podzemni prolazi, od kojih neki dostižu dužinu veću od 600 metara i visinu oko 1,8 metara, otkriveni su uglavnom u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul, ali i na području Argentine. Dosad je evidentirano više od 1500 takvih struktura.
Prvi ih je sistematski dokumentovao profesor geologije Hajnrih Frank, koji je odmah uočio da dimenzije i oblik tunela ne odgovaraju ni rudarskim zahvatima ni prirodnim pećinama, piše Indy100.
Zašto to nisu ljudi – niti priroda
S obzirom na razmjere ovih struktura, naučnici su vrlo brzo isključili mogućnost da su ih izgradili ljudi. Još je manje vjerovatno da su nastali djelovanjem prirodnih procesa poput erozije. Ključni dokaz leži u detaljima: tuneli imaju kružni ili eliptični presjek, granaju se, uzdižu i spuštaju, a njihovi zidovi prekriveni su velikim, paralelnim tragovima nalik ogrebotinama.
„Ne postoji geološki proces na svijetu koji proizvodi duge tunele s kružnim ili eliptičnim presjekom, koji se granaju, uzdižu i spuštaju, s tragovima kandži na zidovima“, rekao je Hajnrih Frank za Discover.
Dodao je i da je tokom karijere istražio desetine pećina neorganskog porijekla, u kojima je uvijek bilo jasno da životinje nisu imale nikakvu ulogu u njihovom nastanku.
Ko je onda kopao ove tunele?
Odgovor nudi naučna studija iz 2018. godine objavljena u časopisu Science Advances. Prema toj analizi, najvjerovatniji graditelji ovih tunela bili su džinovski izumrli kopneni ljenjivci. Riječ je o megafauni koja je nastanjivala Južnu Ameriku tokom pleistocenske epohe, prije otprilike 8000 do 10 000 godina.
Džinovski ljenjivci veličine slona
Rodovi poput Megaterijuma bili su biljojedi impresivne veličine — uporedivi sa slonovima. Uz masivno tijelo imali su izuzetno snažne prednje udove i ogromne kandže, idealne za kopanje. Naučnici vjeruju da su upravo te fizičke karakteristike omogućile stvaranje tolikih podzemnih sistema. Neki tuneli toliko su dugi i razgranati da se pretpostavlja kako su nastajali kroz više generacija i služili kao trajna skloništa.
Tragovi susreta ljudi i ljenjivaca
Istraživanje iz 2018. donijelo je još jedno važno otkriće — fosilizovane otiske stopala ljudi i džinovskih ljenjivaca na istim lokacijama. Očuvani su u drevnim jezerskim koritima i pokazuju intrigantne obrasce kretanja. Prema naučnicima, ljudski otisci često prate tragove ljenjivaca u uzorku koji podsjeća na prikradanje, dok se kretanje ljenjivaca tumači kao odbrambeno.
„Moguće je da je ponašanje bilo razigrano, ali ljudske interakcije sa ljenjivcima vjerovatno se bolje tumače u kontekstu prikradanja i/ili lova“, navode autori studije. Dodaju i da su ljenjivci bili izuzetno opasan plijen. „Ljenjivci su bili zastrašujući plijen. Njihove snažne ruke i oštre kandže davale su im smrtonosni domet i jasnu prednost u bliskim susretima.“
Podzemna skloništa kao odbrana od ljudi?
Upravo ta opasna interakcija sa ranim ljudima dodatno jača teoriju da su džinovski ljenjivci gradili tunele kao oblik zaštite — skloništa u koja su se mogli povući pred prijetnjama, uključujući ljudski lov. Ovakve strukture, poznate kao paleo-jazbine, lako se mogu zamijeniti za rudarska okna ili prirodne pećine.
Kako se broj otkrivenih paleo-jazbina u Južnoj Americi povećava, naučnici nastoje da razumiju njihovu ekološku ulogu i uticaj na tadašnju okolinu.
Šta ovi tuneli mijenjaju u našem razumijevanju prošlosti
Nova otkrića sve više dovode u pitanje dosadašnje predstave o kraju ledenog doba. Tuneli koje su ostavili džinovski ljenjivci pružaju rijedak uvid u njihovo ponašanje, prilagođavanje okolini i složene odnose sa ljudima. Istraživanja se nastavljaju, a ključno pitanje ostaje otvoreno: koliko se još ovakvih tunela skriva ispod tla Južne Amerike? Svako novo otkriće približava naučnike potpunijem razumijevanju fascinantnih stvorenja koja su nekada vladala kontinentom