Šta će biti sa odlukama i aktima koje je Vlada Republike Srpske donosila od septembra 2025. godine, ukoliko Ustavni sud BiH presudi da je Vlada bila neustavno izabrana? To pitanje, koje sve više zabrinjava javnost i institucije, u BUKA podkastu je otvorio dr Milan Blagojević, profesor ustavnog prava, objašnjavajući da postoje dvije pravne mogućnosti – i da od njih zavisi sudbina kompletnog pravnog učinka te vlade.
Blagojević kaže da, ukoliko Ustavni sud BiH utvrdi neustavnost, posljedice neće zavisiti samo od same presude, nego i od toga kakvo pravno dejstvo Sud odredi u svojoj odluci.
“Pa vidite, ako Ustavni sud BiH donese odluku kojom utvrđuje da je odluka Narodne skupštine od 2. 9. prošle godine o imenovanju tzv. vlade Save Minića neustavna. A jeste neustavna jer je povrijeđen njome član 3 Ustava BiH. U tom slučaju ne mogu da predvidim unaprijed šta će, da anticipiram, šta će biti pravne posljedece jer odgovor na to pitanje ne zavisi od toga šta će u tom slučaju Ustavni sud da kaže u takvoj svojoj odluci u vezi sa njenim pravnim dejstvom. Jer pravima pravilima Ustavnog suda BiH njegove odluke mogu biti ex tunc, imati pravno dejstvo i ex nunc.”
U nastavku Blagojević precizira šta je razlika između te dvije opcije.
“Ex tunc znači da je neka odluka neustavna od samog dana njenog donošenja, a ex nunc znači da je neustavna od dana donošenja odluke Ustavnog suda.”
Prema njegovim riječima, ukoliko Ustavni sud BiH u eventualnoj odluci navede da ona ima dejstvo ex tunc, tada bi pravni efekat bio dalekosežan – ne bi pala samo odluka o izboru vlade, nego bi se otvorilo pitanje i svih odluka koje je ta vlada donosila od septembra.
“Ako Ustavni sud u toj eventualnoj svojoj odluci koja proglašava neustavnom odluku o izboru tzv. Vlade Republike Srpske, kaže da ta njegova odluka ima dejstvo ex tunc, dakle od 2. septembra prošle godine kada je donijeta ta neustavna odluka Narodne skupštine, onda naravno da to pravno dejstvo podrazumijava da je poništena ne samo ta odluka od 2. septembra, nego da je slijedom toga da su poništene i sve odluke i akti koje je Vlada Republike, tzv. Vlada Republike Srpske donosila od 2. septembra 2025. do dana donošenja ove odluke Ustavnog suda BiH.”
S druge strane, ako Sud odluči drugačije i veže dejstvo odluke za trenutak njenog donošenja, tada – kako objašnjava Blagojević – raniji akti Vlade ne bi bili poništeni.
“Međutim, ukoliko Ustavni sud u svojoj odluci kaže da poništava odluku o izboru tzv. Vlade Save Minića i da ta odluka Ustavnog suda ima dejstvo od dana njenog donošenja, onda to će značiti da nisu poništene odluke koje je ta vlada tzv. donosila od 2. septembra prošle godine do danas. Sve u svemu, pravi odgovor na to pitanje u slučaju da ako Ustavni sud donese odluku o proglašenju neustavnom te vlade, zavisit će od toga što će odlučiti Ustavni sud BiH. Ja sam samo objasnio koje su dvije mogućnosti.”
Minić: “Nijedna odluka Ustavnog suda ne može to dovesti u pitanje”
Za razliku od Blagojevićevog objašnjenja koje zavisi od toga kako bi Sud formulisao pravne posljedice, premijer RS Savo Minić u javnim izjavama nastupa kategorično, poručujući da se odluke Vlade ne mogu poništavati.
“Ne postoji modalitet da bude to dovedeno u pitanju niti bilo kakva odluka Ustavnog suda ne može to dovesti u pitanje,” rekao je Minić, dodajući da “sve odluke koje Vlada RS-a usvojila od svog imenovanja u rujnu ostaju na snazi. To ne može promijeniti nijedna odluka Ustavnog suda BiH”, poručio je Minić.