U samo nekoliko sedmica Grenland se od periferne vijesti pretvorio u jednu od najvažnijih tema u svjetskim medijima. “Najzaslužniji” za to američki je predsjednik Donald Tramp.
Klimatske promjene, nove pomorske rute, pristup kritičnim sirovinama i bezbjednosna arhitektura NATO-a činili su najveće ostrvo na svijetu prostorom na kojem su se preklapali interesi velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva.
Ali Trampova želja da ga prisvoji pretvorila je Grenland u kriznu tačku koja može dovesti do raspada prekoatlantskog saveza, a juče je Tramp otvoreno zaprijetio svim zemljama koje su protiv otimanja Grenlanda.
Trampu pri tom nije jasno zašto Danska uopšte polaže ikakva prava na Grenland. “Činjenica da su tamo pristali brodom prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju”, rekao je.
“Pravni legitimitet Danske čvrst, što je rijetkost u arktičkom prostoru”
Danski suverenitet nad Grenlandom nije rezultat klasične kolonijalne dominacije, već dugog kontinuiteta diplomatskih i pravnih odluka.
Grenland je kroz istoriju bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad ostrvom, uprkos gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Hagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom.
Danas je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju, uključujući vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima.
Stanovnici ostrva su na referendumima odlučili da zadrže vezu s Danskom, uz jaču autonomiju, umjesto potpune nezavisnosti. Ovaj odnos predstavlja geopolitički kompromis: Danska pruža bezbjednost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički uticaj i pristup globalnim forumima.
Ukratko, Danska upravlja Grenlandom jer je to pravno, politički i istorijski utemeljeno, dok stanovnici ostrva zadržavaju značajnu autonomiju i pravo na buduću samostalnost.
“Pravni legitimitet Danske danas je posebno čvrst, što je rijetkost u arktičkom prostoru”, naglašava Paal Sigurd Hilde s norveškog instituta za odbranu. “Upravo zato Grenland već vijekovima nije bio zona spora”.
Paralelno s jačanjem američke ideje o preuzimanju Grenlanda, sve više jača i pobuna Grenlanđana i Danaca protiv takvog scenarija. Danas se u više danskih gradova i u grenlandskoj prijestonici Nuuku očekuju veliki protesti protiv ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland. Organizatori poručuju da žele poslati jasnu poruku o poštivanju demokratije i temeljnih ljudskih prava, koristeći i dolazak delegacije američkog Kongresa u Kopenhagen kako bi se njihov glas snažnije čuo.
“Grenland Danskoj daje stratešku dubinu”
Grenland Danskoj predstavlja ključnu geostratešku polugu. Bez njega, Kopenhagen bi imao ograničen uticaj izvan evropskog kontinenta. S Grenlandom, Danska učestvujee u Arktičkom savjetu, u NATO bezbjednosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama.
“Grenland Danskoj daje ono što male države rijetko imaju – stratešku dubinu”, kaže Michael O'Connor, bivši savjetnik NATO-a za Arktik. “Zbog njega Danska nije samo korisnik bezbjednosti, nego i njen proizvođač.”
Analitičari ističu da se godišnja subvencija Grenlandu, od oko 500 miliona evra, u Kopenhagenu sve više posmatra kao cijena geopolitičke relevantnosti, a ne socijalni teret.
Za Evropsku uniju, Grenland je postao strateški oslonac energetske i industrijske bezbjednosti.
Posebno se ističe potencijal rijetkih metala potrebnih za zelenu tranziciju. Godine 2021. Evropski savjet potvrdio je da Grenland nije dio državnog područja EU i ne pripada jedinstvenom tržištu te ga, za razliku od nekih najudaljenijih regija EU, ne obvezuje pravna tekovina EU, ali ima pravo na finansijsku omotnicu kojom se ojačava strateško partnerstvo.
“Bez pristupa arktičkim resursima, evropska industrijska politika ostaje ranjiva”, upozorava Isabelle Fournier, profesorica sa Univerziteta u Lilu. “Grenland je jedna od rijetkih realnih alternativa kineskoj dominaciji u sektoru kritičnih sirovina.”
“Led koji se topi na Grenlandu diktira tempo klimatskih promjena u Evropi”
Uz resurse, Grenland ima i ključnu ulogu u klimatskom nadzoru. “Led koji se topi na Grenlandu diktira tempo klimatskih promjena u Evropi”, dodaje Fournier. “U tom smislu, Grenland je evropska klimatska predstraža.”
Za stanovnike Grenlanda geostrateška važnost ostrva istovremeno je prilika i izazov. Danska pruža socijalnu bezbjednost, ali rastuća međunarodna pažnja otvara pitanje dugoročne političke samostalnosti.
“Grenlanđani sve više shvaćaju da nisu samo mala zajednica na ivici svijeta, nego akteri u globalnoj igri”, smatra Ane Bak, danska analitičarka za arktičku politiku. “Pitanje nije hoće li Grenland biti važan, nego ko će imati najveći uticaj na njegove odluke.”
Dok se u manjim zajednicama i dalje živi u skladu s tradicionalnim obrascima, glavni grad Nuuk se ubrzano pretvara u moderni arktički grad. Digitalna infrastruktura, nova luka i međunarodni projekti simbol su promjene.
“Grenland je danas laboratorija buduće geopolitike”, zaključuje Bak. “Ovdje se istovremeno testiraju klimatske, bezbjednosne i resursne politike velikih sila.”
“Ko kontroliše Grenland, kontroliše sjeverni prilaz Atlantiku”
“Ko kontroliše Grenland, kontrolirše sjeverni prilaz Atlantiku i vazdušni koridor između Sjeverne Amerike i Europe”, kaže Erik Lund, analitičar za bezbjednosnu politiku sa Univerziteta u Oslu.
“U vojno-strateškom smislu, to je prirodni nosač radara i protivraketne odbrane.”
Iz američke perspektive, Grenland je nezamjenjiva strateška tačka u odbrani sjevernog Atlantika i kontinentalnih Sjedinjenih Država. Njegov položaj između Sjeverne Amerike i Evrope čini ga prirodnim mostom, ali i tampon-zonom u slučaju sukoba s Rusijom.
“Grenland je centralna tačka GIUK-praznine, prostora između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koji je presudan za kontrolu pomorskog i vazdušnog saobraćaja”, objašnjava James Holloway, bivši analitičar američkog Ministarstva odbrane.
“Bez Grenlanda, američka privturaketna i radarska odbrana na sjeveru bila bi ozbiljno oslabljena.”
Američki protektorat
Za grenlandsko društvo, eventualno američko preuzimanje nosi i prilike i rizike. S jedne strane, donijelo bi velika ulaganja u infrastrukturu, radna mjesta i bezbjednost, potencijalno ubrzavajući put prema ekonomskoj samoodrživosti. S druge strane, postavlja se pitanje ko bi dugoročno donosio ključne odluke.
“Grenlanđani žele nezavisnost, a ne zamijeniti jednu metropolu drugom”, kaže Ane Bak. “Američki protektorat mogao bi biti privremeno rješenje, ali i trajna zamka.”
U kontekstu rastućih globalnih napetosti, američki protektorat nad Grenlandom više nije teorijska konstrukcija, nego jedna od realnih opcija budućeg razvoja Arktika.
Veliko je pitanje, međutim, šta bi takav ishod značio za savezništvo Evrope i Amerike