Federalne vlasti kažu da je prioritet rezervni pravac snabdijevanja, širenje mreže ostaje za kasnije
Američki projekat Južne plinske interkonekcije, kojim bi ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Hrvatske trebao stići u Bosnu i Hercegovinu, prema dosadašnjim planovima obuhvatit će samo dio teritorije države, dok će Goražde i Brčko Distrikt ostati izvan mreže.
Iako se radi o strateškom energetskom projektu, trasa je zamišljena tako da se završava unutar Federacije BiH, bez nastavka prema istočnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje, saznaje Klix.ba.
Planirana ruta predviđa da plinovod ide od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Imotskog, do Posušja, a zatim se dijeli u dva pravca – prema Mostaru i prema Travniku preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna. Kod Travnika bi se sistem spojio na postojeću mrežu prema Zenici i Sarajevu, što bi omogućilo daljnji transport prema Zvorniku, ali bez nastavka prema Bosansko-podrinjskom kantonu i Brčko Distriktu. Treba napomenuti i da Hrvatska tek treba izgraditi dionicu od Dugopolja kod Splita do Zagvozda.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije navode da je dugoročni cilj gasifikacija cijele Federacije BiH, ali da je trenutni fokus isključivo na izgradnji osnovne infrastrukture Južne interkonekcije. Kako su poručili, “u ovom trenutku primarni fokus je na obezbjeđenju rezervnog pravca snabdijevanja, što znači da su radovi na izgradnji plinske infrastrukture za Južnu interkonekciju u prioritetu. Sve ostale aktivnosti bit će naknadno definisane”. To, praktično, znači da se širenje mreže prema Goraždu i Brčkom za sada ne razmatra.
Na ovaj problem upozorio je i državni parlamentarac Šemsudin Mehmedović, koji je istakao da nije jasno koje će tačno dijelove zemlje projekat snabdijevati plinom. “Ko će snabdjevati ova dva centra prirodnim plinom? Je li to neko svjesno izostavio ili je greška? Iz toga razloga smatram da se parlamenti BiH i Federacije BiH trebaju ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem”, rekao je Mehmedović.
Bosansko-podrinjski kanton već godinama traži rješenje za gasifikaciju, posebno zbog potreba namjenske industrije. Premijer BPK Edin Ćulov je sredinom prošle godine upozorio da bi dovođenje plina iz pravca Sarajeva bilo izuzetno skupo i tehnički zahtjevno. “Tražit ćemo alternativu kako bi se izvršila gasifikacija Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u interesu naših građana i privrede”, izjavio je tada Ćulov, navodeći da bi izgradnja plinovoda koštala oko milion KM po kilometru. Južna interkonekcija se u tom kontekstu smatrala mogućom alternativom, ali trenutni planovi tu opciju ne uključuju.
Slična situacija je i u Brčko Distriktu, gdje se o gasifikaciji govori decenijama. Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić ranije je poručio da su spremni podržati projekat interkonekcije BH-Gasa koji bi prolazio i kroz Distrikt, ali za sada ni ta opcija nije dio američkog investicijskog plana.
Dio političkih analitičara smatra da bi izgradnja plinovoda kroz oba entiteta i Brčko Distrikt otvorila i pitanje državne imovine, što bi značilo njenu faktičku potvrdu na terenu kroz veliki infrastrukturni projekat. Upravo se u tome vidi razlog političkih otpora iz Republike Srpske prema širenju trase van Federacije BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2024. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno oko 225 miliona kubnih metara plina, od čega je približno 30 miliona potrošeno u Republici Srpskoj, dok je najveći dio potrošnje ostao u Federaciji BiH. Upravo zbog te neravnomjerne dostupnosti energenata, izostavljanje Goražda i Brčkog iz projekta Južne interkonekcije ponovo otvara pitanje dugoročne energetske ravnopravnosti unutar države.