Potezi vlasti u Republici Srpskoj ukazuju na pokušaj izigravanja Ustava BiH, pravosnažne presude Suda BiH i samog Ustavnog suda.
Koliko je tzv. vlada Save Minića neustavna i koliko je toga svjesna i sama vlast u Republici Srpskoj, pokazali su događaji od 15. januara 2026. godine, kada je Savo Minić saopštio da „vraća mandat“ premijera – mandat koji, kako se navodi, nikada nije ni dobio na ustavan način.
Naime, Minić nije imenovan od predsjednika Republike Srpske, kako to propisuje Ustav, već od Milorada Dodika kao privatnog lica, u trenutku kada mu je pravosnažnom presudom Suda BiH već bio oduzet mandat predsjednika Republike. Dodatni apsurd predstavlja činjenica da Minić „vraća mandat“ osobi koja mu ga nije ni dala, a koja je, prema navodima, i sama neustavno imenovana za v.d. predsjednika Republike – Ani Trišić Babić, koja bi mu sada trebalo da dodijeli novi, ponovo neustavan mandat.
Rekonstrukcija vlade ili pokušaj bijega od Ustavnog suda?
Iako su Ana Trišić Babić i Savo Minić javnosti saopštili da je cilj ovih poteza navodna rekonstrukcija vlade, pravna i politička pozadina, kako se ističe, govori suprotno.
Sve se dešava neposredno nakon informacija da je za 22. i 23. januar 2026. godine zakazana sjednica Ustavnog suda BiH, na kojoj će se odlučivati o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine RS od 2. septembra 2025. godine, kojom je imenovana vlada Save Minića – suprotno pravosnažnoj presudi Suda BiH i članu 3.3 b) Ustava BiH.
Postoje ozbiljne indicije da je režim unaprijed obaviješten da će ta odluka Narodne skupštine biti proglašena neustavnom, zbog čega se sada pokušava stvoriti privid da je neustavnost „otklonjena“.
Opasan scenario: zadržavanje neustavnih odluka na snazi
Za 18. januar 2026. godine najavljena je posebna sjednica Narodne skupštine RS, na kojoj bi Ana Trišić Babić ponovo predložila Savu Minića za premijera. Vladajuća većina bi, prema ovom scenariju, usvojila novu odluku i navela da njenim donošenjem prestaje da važi odluka od 2.9.2025. godine.
Međutim, u toj odluci ne bi bilo navedeno da se poništavaju svi akti i odluke koje je donijela dosadašnja neustavna vlada, čime bi one ostale na snazi.
Time bi, kako se upozorava, vlast pokušala da:
- izigra pravosnažnu presudu Suda BiH,
- povrijedi član 3.3 b) Ustava BiH,
- zadrži na snazi sve neustavne odluke Minićeve vlade,
- i faktički izigra Ustavni sud BiH.
Zašto Ustavni sud BiH ne smije obustaviti postupak
Prema članu 63. Pravila Ustavnog suda BiH, postupak se može obustaviti samo ako je neustavnost osporenog akta u potpunosti otklonjena. U ovom slučaju, to bi bilo moguće isključivo ako bi Narodna skupština RS poništila i samu odluku od 2.9.2025. godine i sve pravne akte koje je donijela vlada Save Minića.
Pošto je izvjesno da Narodna skupština to neće učiniti, ne postoje ustavni ni pravni razlozi da Ustavni sud BiH obustavi postupak.
U suprotnom, ako bi Sud ipak obustavio postupak, time bi, kako se upozorava, sam povrijedio Ustav BiH, vlastita Pravila i ignorisao pravosnažnu presudu Suda BiH protiv Milorada Dodika – presudu koju je i sam Ustavni sud nedavno potvrdio odbijanjem Dodikove apelacije.
Ustavni sud BiH na ozbiljnom ispitu
Ovaj slučaj, zaključuje se, predstavlja jedan od najozbiljnijih testova za Ustavni sud BiH, jer se od njegove odluke ne tiče samo jedne vlade, već poštovanja Ustava, pravne države i obaveznosti presuda institucija Bosne i Hercegovine.