Bosna i Hercegovina je 2026. godinu otvorila u stilu koji teško može izgledati kao evropski put i politički napredak. Nije prošlo ni 15 dana, a već smo se našli na američkoj listi zemalja čiji građani u narednom periodu neće moći dobiti imigrantske vize za Sjedinjene Američke Države. Istovremeno, iz Evropske unije stiže upozorenje koje zvuči još ozbiljnije: BiH je pred rizikom da završi pod pojačanim finansijskim nadzorom, na tzv. „sivoj listi“ FATF-a, što bi moglo imati direktne posljedice po banke, poslovanje, investicije i ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.
Drugim riječima — dobro smo počeli.
Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu podsjetili su da je Bosna i Hercegovina još u februaru 2025. godine ušla u jednogodišnji period posmatranja koji provodi Radna skupina za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF). Riječ je o globalnom tijelu koje prati kako države sprječavaju pranje novca i finansiranje terorizma.
Do toga je došlo nakon što je Komitet Savjeta Evrope MONEYVAL u izvještaju iz decembra 2024. godine utvrdio niz ozbiljnih nedostataka u sistemu Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Sada EU upozorava: period posmatranja ističe za nekoliko sedmica, a ukoliko se ne napravi značajan napredak, postoji visoka vjerovatnoća da BiH završi na listi država pod pojačanim nadzorom — tzv. sivoj listi.
U praksi, to ne bi bila samo još jedna politička poruka ili „papir iz Brisela“, već ozbiljan udar na ekonomski kredibilitet zemlje. Banke i poslovni subjekti bili bi pod dodatnim provjerama, transakcije bi postale sporije i skuplje, investitori oprezniji, a pristup međunarodnim finansijskim tržištima i kapitalu znatno komplikovaniji.
Posebno se naglašava da bi ovakav razvoj događaja mogao negativno uticati i na ambicije BiH da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što je jedan od ključnih koraka za modernizaciju i olakšavanje platnog prometa.
Šta EU traži od vlasti BiH?
EU poziva vlasti da djeluju hitno i da konačno usvoje zakone i mjere koje se od BiH očekuju već duže vrijeme.
Među prioritetima se izdvajaju: Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje te uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata.
Delegacija EU upozorava i da BiH zbog unutrašnjih političkih sukoba i stalnih rasprava o nadležnostima nije uspjela uspostaviti funkcionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Dodatni problem predstavlja i izostanak nadzora zasnovanog na procjeni rizika, posebno u sektorima kao što su advokati, notari, računovođe, agenti za nekretnine i pružaoci usluga virtualne imovine. U takvom ambijentu, praktično se ne može spriječiti ulazak rizičnih lica u vlasničke strukture firmi, niti osigurati efikasna kontrola tokova novca.
Od tužilaštava i sudova se traži i veći broj istraga i presuda za pranje novca, te ujednačena sudska praksa, jer je trenutno situacija takva da svaki entitet kreira svoja pravila.
Amerika: BiH među zemljama čiji građani ne mogu do imigrantske vize
Dok EU prijeti sivom listom, iz SAD-a je stigla druga loša vijest: američki State Department objavio je listu od 75 zemalja čiji građani u narednom periodu neće moći dobiti imigrantsku vizu za SAD, a na toj listi se našla i Bosna i Hercegovina.
Razlog se, prema dostupnim navodima, može povezati s objavom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa od 12. januara, kada je objavio statistiku o procentu osoba iz različitih zemalja koje primaju socijalnu pomoć u Americi.
Prema toj listi, 32,4 posto osoba porijeklom iz BiH prima socijalnu pomoć u SAD-u. Iako BiH nije pri vrhu te statistike, procenat je očigledno bio dovoljan da se zemlja nađe na listi.
Važno je naglasiti da se radi o suspenziji, a ne potpunom ukidanju mogućnosti, te da građani BiH i dalje mogu aplicirati za druge vrste viza, poput turističkih i studentskih.
Na listi se, uz BiH, nalaze i brojne druge države širom svijeta, od Afganistana i Irana do Rusije, Pakistana i Srbije i zemalja regiona.
Među državama sa najvećim procentom osoba koje primaju socijalnu pomoć prednjači Butan, sa navodnih 81,4 posto, dok se na vrhu nalaze i Jemen, Somalija i još nekoliko zemalja sa izuzetno visokim procentima.
“Predsjednik Trump je jasno stavio do znanja da imigranti moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju biti finansijski teret za Amerikance. Ministarstvo vanjskih poslova provodi potpunu reviziju svih politika, propisa i smjernica kako bi se osiguralo da imigranti iz ovih zemalja visokog rizika ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama niti da postanu javni teret”, navodi se u saopštenju State Departmenta.
Dvije liste, ista poruka: sistem ne funkcioniše
Jedna lista dolazi iz Washingtona, druga iz Brisela, ali poruka je slična: Bosna i Hercegovina ne djeluje kao država koja kontroliše procese, upravlja rizicima i ima funkcionalan sistem.
Dok se političke elite bave nadležnostima, blokadama i unutrašnjim sukobima, država polako ulazi u zonu međunarodne nepouzdanosti — i to u trenutku kada ekonomija već trpi zbog inflacije, odlaska radne snage i slabih investicija.
Nije prošlo ni 15 dana, a BiH se već našla na Trampovoj listi. A sada se ozbiljno smiješi i siva lista Evropske unije.
Ako je suditi po ovom početku — godina će biti nadasve zanimljiva.