Engleskom izdanju Wikipedije se vjeruje što u vremenu općeg nepovjerenja u sve, prevrednovanja svih vrijednosti i krize znanja, uopće nije malo postignuće. Enciklopediju koju uređuju korisnici pokrenuli su Jimmy Wales i Larry Sanger. Prva objava, 15. siječnja 2001. godine, glasila je “Hello, world”.
Ideja je bila jednostavna – pisati (ne samo) enciklopedijske članke i sve ih objaviti za čitatelje potpuno besplatno. Njena realizacija započela je u vrijeme kada su klasične, tiskane enciklopedije počele gubiti korak s digitalnim, primjerice Microsoftovom Encartom, a i glasovita Encyclopedia Britannica (nastala 1768. godine, a od početka 20. stoljeća objavljivana je u Sjedinjenim Američkim Državama) već je objavila svoje izdanje na CD-u.
No, Wales je imao revolucionarnu ideju – enciklopediju ne bi pisali verificirano učeni ljudi, sveučilišni profesori, stručnjaci za pojedina područja, ne bi ih pisali ni ljudi koji su se proslavili u pojedinoj djelatnosti pa o njoj pisali (primjerice glasoviti članak o gerilskom ratovanju za Britannicu pisao je Thomas Edward Lawrence, poznatiji kao Lawrence od Arabije), nego bi ih mogao pisati svatko, ali bi uredništvo (sastavljeno od volontera i amatera) sadržaj provjeravalo.
Pristup je od početka imao elemente znanstvenog, svaki je članak potkrepljen izvorima koji potvrđuju navedene podatke, a svaki je članak jasno i pregledno strukturiran. Idejom da svatko može (pokušati) sudjelovati u pisanju u osnovi enciklopedijskog članka srušena je hijerarhizirana barijera znanja, dotad nužna i za pisanje enciklopedijskih članaka.
Nije to bio jedini udar Wikipedije na klasične enciklopedije. U potonjima je i važnost hijerarhizirana, što je i posljedica ograničenog prostora svakog tiskanog izdanja. Naprosto, važna osoba dobila bi 80 redaka teksta, manje važna osam redaka, a nevažne u enciklopedije ne ulaze. U Wikipediju može ući sve, svašta i svatko, a dužina članka načelno ne određuje važnost, odnosno mjesto u hijerarhiji.
Treća velika promjena je horizontalnost tema. U klasičnim enciklopedijama privatni život osobe (u slučaju biografskog članka) jedva se spominje, u vikipedijskim člancima taj je aspekt života ravnopravan profesionalnom. Četvrta je promjena golema brzina. Klasičnim enciklopedijama, čak i kad više nisu bile samo u tiskanim izdanjima, trebalo je mnogo vremena da unesu neki novi bitan podatak, primjerice datum nečije smrti. Na Wikipediji se podaci o broju odigranih utakmica ili postignutih golova unose gotovo trenutačno.
Način pisanja Wikipedije Wales je objasnio i u nedavnom intervjuu za El Pais. Duboko poštuje stručnjake, ali oni ne moraju biti “najbolji ljudi za taj posao”. Naveo je primjer novinara specijaliziranog za tehnologiju koji ne mora biti osoba koja najviše zna o temi o kojoj piše, ali koji razumije kompleksne teme, postavlja prava pitanja i objašnjava to čitateljima, “i to je doista moćno”.
Vikipedijski model nije lišen ozbiljnih problema. Činjenica da ona postoji na stotinama jezika omogućava postojanje golemog sadržaja veoma niske kvalitete i slabe pouzdanosti, za što je još uvijek odličan primjer izdanje na hrvatskom jeziku – dovoljno je vidjeti članak o Lavu Nikolajeviču Tolstoju – a nerijetko i politički vrlo pristranog te iskrivljenog ideološkim optikama. Sadržaj Wikipedije ne kontrolira Wikipedia Foundations, nego zajednica koja pojedino izdanje stvara.
Wikipedija je, iako je osnovna ideja Walesa da ona bude vrijednosno neutralna a činjenično utemeljena, na udaru kao “pristrana”, “woke”, “ljevičarska”. I nju se gađa i nastoji diskreditirati, već i kao ideju, oružjem iz Trumpova arsenala. Za fašistoidnog vlasnika skoro svega (uključujući i svemir) Elona Muska ona je “Wokepedija” te joj on namjerava konkurirati vlastitom Grokipedijom, koju stvara umjetna inteligencija.
Muskov plan da kupi Wikimedia Foundations za milijardu dolara i time dobije pravo da Wikipediju preimenuje u “dickipediju” (kurcopediju, rekli bismo) nije uspio. Pitanje je kakvu će ulogu umjetna inteligencija imati u stvaranju budućih enciklopedija pa i Wikipedije. Ona je konceptualno nešto što izmiče klasičnoj kontroli, zamišljena je suprotno principu (potpune) kontrole i piše ju, uređuje i provjerava četvrt milijuna ljudi.
Nasuprot njoj, Musk se hvali da će njegova Grokipedija biti bez grešaka baš zato što ju neće pisati ni jedan čovjek. Opasnost, ne samo za Wikipediju, krije se i u sve većoj popularnosti sažetaka koje stvara UI, a koji vrve netočnostima i koji mnogo toga prešućuju (recimo o Musku na Grokipediji) jer tako traži “investitor”.
Koliko god bila revolucionarna, Wikipedija je u mnogo čemu zapravo konzervativna na dobar način – zasniva se na principu znanja, činjenica, kritičnosti, provjerljivosti i ispravljivosti, nasuprot tome stvara se svijet “znanja” koji bi se trebao zasnivati na nepogrešivosti, dakle laži.