Njemačka se sve ozbiljnije priprema za ratni scenarij i moguću vojnu eskalaciju unutar NATO-a, upozoravaju vojni stratezi i bezbjednosne službe. Prema njihovim procjenama, talas kibernetičkih napada, sabotaža i dezinformacijskih kampanja kojima je zemlja izložena posljednjih mjeseci ne posmatra se više kao niz izolovanih incidenata, već kao uvod u potencijalno mnogo ozbiljniji sukob.
Tzv. hibridne prijetnje postale su sastavni dio savremenog ratovanja i, kako navode njemački stručnjaci, mogu vrlo brzo prerasti u otvorenu vojnu konfrontaciju.
Njemačka kao ključna meta u slučaju rata
U tom kontekstu Berlin intenzivno prilagođava odbrambeno planiranje, svjestan da bi u slučaju većeg sukoba imao centralnu ulogu unutar NATO-a. Njemačka se posmatra kao glavno logističko čvorište i tranzitni koridor za savezničke snage, što je istovremeno čini i jednom od prvih potencijalnih meta napada.
Prema pisanju Politica, koji se poziva na povjerljivi dokument njemačke vojske, u ratnom scenariju zemlja bi mogla biti izložena snažnom pritisku već u ranoj fazi sukoba.
Napadi ne bi bili samo vojni
Dokument upozorava da bi dugodometni konvencionalni napadi mogli biti usmjereni ne samo na vojne ciljeve, već i na civilnu infrastrukturu – saobraćajne mreže, energetiku, zdravstveni sistem i druge ključne segmente funkcionisanja države.
Savremeni rat, navodi se, više se ne vodi isključivo na frontu. Kibernetičke operacije, sabotaže i uticaj na javno mnijenje ugrađeni su u samu logiku eskalacije, zbog čega se poseban akcenat stavlja na koordinaciju civilnih i vojnih struktura.
Pet faza eskalacije
Njemački vojni planovi predviđaju pet faza mogućeg sukoba – od ranog prepoznavanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne i kolektivne NATO odbrane, pa sve do oporavka nakon sukoba.
Prema trenutnim procjenama, Njemačka se nalazi u početnoj fazi, u kojoj se jača razmjena obavještajnih podataka, logistička spremnost i zaštita kritične infrastrukture.
Vojska, ali i civilni sektor u pripravnosti
Posebna odgovornost dodijeljena je njemačkim oružanim snagama, koje bi u slučaju krize štitile ključne objekte, osiguravale prolazak savezničkih trupa kroz zemlju i pomagale u održavanju osnovnih državnih funkcija.
Istovremeno, civilni sektor – transport, energetika, zdravstvo i privatni izvođači – smatra se neizostavnim dijelom ukupnog sistema odbrane.
Da ova upozorenja nisu samo teorijska, potvrđuju i zvanični podaci o porastu špijunaže, kibernetičkih napada i pokušaja uticaja na političke institucije i javnost. Na to je javno upozorio i njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt, koji je poručio da je Njemačka praktično svakodnevno izložena hibridnom ratovanju.