Uvođenje Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama Evropske unije (CBAM) predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova za bosanskohercegovačku privredu u narednim godinama. Izvoznici iz metalne i prerađivačke industrije već od 1. januara ulaze u režim dodatnih obaveza i troškova, dok će puna primjena CBAM-a, koja obuhvata sve sektore, uslijediti od 2027. godine.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, Nihad Imširović, upozorava da BiH ovaj proces dočekuje nespremna, prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi na državnom nivou. Prema njegovim riječima, još uvijek nisu doneseni osnovni zakoni, uključujući Zakon o električnoj energiji na nivou BiH, nije uspostavljena berza električne energije, niti sistem trgovine emisijama (ETS).
„Naši izvoznici, posebno iz metalne i prerađivačke industrije, ulaze u CBAM režim s višim troškovima i velikom neizvjesnošću, što direktno narušava konkurentnost bh. privrede na tržištu EU, ali i na domaćem tržištu“, ističe Imširović.
Direktni ekonomski efekti: cijene, inflacija i tržišna pozicija
Jedna od ključnih posljedica uvođenja CBAM-a biće rast troškova proizvodnje, koji će se, tamo gdje je to moguće, prenijeti na krajnje cijene proizvoda. Time se dodatno pojačavaju već postojeći inflatorni pritisci, rast cijena energije i pad kupovne moći stanovništva. Negativni efekti neće se odraziti samo na izvoz, već i na domaće tržište.
Privrednici, osim CBAM-a, ukazuju i na dodatne strukturne probleme: nedovoljnu digitalizaciju administrativnih procesa, neriješena pitanja boravka radnika u EU, nepostojanje zelenih koridora i niz regulatornih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovanje.
Republika Srpska: upozorenja na dugoročnije rizike
Slične poruke dolaze i iz Republike Srpske. Predsjednik Unije poslodavaca RS, Zoran Škrebić, naglašava da BiH nema uspostavljen sopstveni sistem oporezivanja emisija CO₂ niti zakonodavni okvir usklađen sa EU regulativom, dok Republika Srpska kasni i sa usvajanjem mape puta za energetsku tranziciju.
„Pravi problem nastaje od 2027. godine, kada CO₂ takse obuhvate sve izvoznike. Ako se tome dodaju već visoke cijene električne energije, postoji ozbiljan rizik da struja u BiH postane jedna od najskupljih u Evropi“, upozorava Škrebić.
Prema njegovim navodima, cijene električne energije na evropskim berzama trenutno se kreću između 95 i 122 eura po megavat-satu, pri čemu je CO₂ taksa od 55 do 60 eura već uključena. U BiH ta taksa još nije ugrađena u cijenu, što znači da bi domaća privreda u budućnosti mogla biti suočena s naglim rastom cijena energije upravo za iznos CO₂ takse.
Inflacija i pad industrijske aktivnosti
Škrebić dodatno upozorava da rast cijena energenata, uz paralelna povećanja troškova rada, nosi snažan inflatorni efekat. Trenutna inflacija u BiH iznosi oko 4,4 odsto, dok se u većini zemalja EU kreće između 2 i 3 odsto, što dodatno pogoršava konkurentnu poziciju domaće privrede.
Posebno zabrinjava kontinuirani pad prerađivačke industrije, koja već treću godinu bilježi smanjenje industrijske aktivnosti u rasponu od 4 do 7 odsto, uz nastavak negativnog trenda i u narednom periodu.
Stav industrije i potreba za institucionalnim odgovorom
Industrijski sektor već osjeća prve efekte budućih promjena. Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, uticaj CBAM-a na cijene bh. proizvoda na tržištu EU mogao bi iznositi i do 20 odsto, zavisno od vrste proizvoda. Istovremeno, od 1. januara 2026. počinje obavezno izvještavanje i obračun emisija CO₂, iako i dalje postoje značajne nejasnoće u pogledu konačne primjene regulative.
Iz realnog sektora dolaze poruke da će kratkoročno rast cijena biti teško izbjeći, ali da dugoročno CBAM može predstavljati i priliku za tehnološku modernizaciju i smanjenje karbonskog otiska, pod uslovom da postoji jasna i koordinisana podrška institucija.