Ako se trend negativnog prirodnog prirasta nastavi u narednim desetljećima, uz stalno pakiranje kofera i odlazak odavde, do 2070. godine Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli bi biti manjina u Bosni i Hercegovini, pišu Nezavisne.
Na to upozoravaju demografi, komentirajući sve češće hvalisanje vlasti u Bosni i Hercegovini da smo iz tjedna u tjedan bogatiji za toliko djece, ali zapravo ne žele javnosti predstaviti problem koji je jači od svega s čime se suočava Bosna i Hercegovina: sve manje rođenih i sve više umrlih.
Nastavak takvog trenda, naglašavaju, nedvosmisleno će dovesti do toga da za manje od pola stoljeća nećemo imati dovoljno radne snage, te da će radna mjesta tada popunjavati migranti iz cijelog svijeta, često s potpunim obiteljima.
„Bježimo od stvarnosti na način da godišnje gubimo u prosjeku 5000 građana, a smatra se da to nije tako strašno. Međutim, to je samo na temelju negativnog prirodnog prirasta. Kada se to kombinira s gubitkom koji bilježimo u smislu negativnog migracijskog salda, dolazimo do poražavajuće brojke i činjenice da će građani BiH 2070. godine, ako pogledamo najnižu projekciju koju je napravio Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UN), biti manjina u vlastitoj državi.“ kaže Aleksandar Čavić, demograf.
Navodi da bi trenutni trendovi koji se tiču demografske slike BiH mogli dovesti do toga da će 2070. godine u BiH živjeti 1.200.000 Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, te isti broj, ili čak i više, onih koji su imigrirali u BiH, a ne pripadaju nijednoj od spomenutih.
„Problem postoji u održivosti mirovinskog sustava, održivosti cijelog javnog sektora, obrazovnog i zdravstvenog sustava, jer broj stanovnika i njegova struktura utječu na volumen i strukturu radne snage, a radna snaga je ona iz koje se zapošljava zaposleno stanovništvo. Dakle, ako imate ukupan volumen radne snage, tj. ako imate oko 300.000 građana između 18 i 65 godina, ne možete imati 500.000 zaposlenih. Kada smanjite volumen radne snage, smanjujete maksimalni volumen radne snage, a bez doprinosa i poreza ne možete puniti dva najvažnija fonda, a to su mirovinsko-invalidski fond i fond zdravstvenog osiguranja, te dovodite u pitanje održivost cijelog sustava“, upozorava Čavić.
Prema njegovim riječima, za održivost postojećeg sustava u BIH potrebno je između 900.000 i 1.200.000 zaposlenih, što bi u budućnosti mogao biti nepopravljiv problem.
„Projekcije koje je napravio Populacijski fond UN-a napravljene su u tri varijante… Srednja verzija kaže da će u Bosni i Hercegovini 2070. godine biti 1,5 milijuna stanovnika. Najniža verzija, kojoj sam sklon, jest da će taj broj biti 1,2 milijuna. Od tog broja, najmanje 42 posto bit će stariji od 65 godina, što je više od 500.000. Nadalje, imat ćete oko 18 godina starosti 170.000-180.000, što znači da će ukupna radna snaga biti oko 520.000“, dodaje Čavić.
Ali nigdje nije blizu kraja, jer tek tada izlazi na vidjelo prava slika.
„Iz tog obujma radne snage, dakle oko 520.000, morate isključiti one koji studiraju, a to je 70.000-80.000, onda ćete imati oko 70.000 ljudi koji ne mogu raditi zbog invaliditeta ili bolesti, 30.000-40.000 koji su pod skrbi članova obitelji, kao i 15.000-20.000 ljudi koji su takozvana dobrovoljna nezaposlenost. Dakle, ukupna populacija za rad bit će 350.000-370.000, a prema onome što sada imamo, treba nam između 900.000 i 1,2 milijuna onih koji trebaju raditi da bi sustav bio održiv. Tada ćemo imati kompletne obitelji izvana. Na naše područje, imat ćemo ovdje 600.000 parova plus njihovu djecu i najmanje 1.200.000 stranaca… I toliko će nas biti“, kaže Čavić za „Nezavisne“.
Da se stvari u BIH, s naglaskom na Republiku Srpsku, gledaju kratkoročno, te da se tek ponekad može čuti upozorenje da demografija mora biti prioritet, svjedoče poruke nekih u Srpskoj koji se javno hvale da je u sedam dana rođeno 120 beba.
Čavić navodi da ako bi taj broj poroda bio, na primjer, tijekom svakog tjedna u 2025. godini, to znači da bi broj poroda u Srpskoj na kraju ove godine mogao biti samo 6.240, što je višestruko manje nego prije godina, kada se u prosjeku rađalo 9.300 beba.
Da bi 2025. mogla biti rekordna godina u negativnom smislu, vidjelo se početkom srpnja, kada je Statistički zavod Republike Srpske objavio da je od siječnja do kraja lipnja rođeno 3.618 beba. Kakva je statistika na kraju godine, bit će poznato nakon podataka Zavoda.
Sociologinja Mirjana Čeko smatra da javne institucije samo selektivno uokviruju stvarnost tjednim ili mjesečnim podacima, što se sociološki shvaća kao nastojanje stvaranja prostora za afirmativnu naraciju unutar složene i često nepovoljne društvene slike. „Isticanje tjednog broja rođenih nije nužno dezinformacija u tehničkom smislu, već je pokušaj konstruiranja društvenog optimizma kroz izolirane podatke. Ovaj naglasak na mikrovijestima služi kao mehanizam za ublažavanje percepcije demografske tranzicije. U društvima koja se suočavaju sa strukturnim smanjenjem broja stanovnika, postoji prirodna potreba za informacijama koje sugeriraju suprotan trend, čak i kada je on na razini statističke iznimke ili prosjeka koji ne mijenja opću sliku. To je pokušaj utjecaja na kolektivnu svijest i percepciju budućnosti, jer društvo koje sebe vidi takvim kakvo gubi svoju unutarnju pokretačku snagu“, objašnjava Čeko za „Nezavisne“.
Uzimajući u obzir Bosnu i Hercegovinu u cjelini, stručnjaci iz područja demografije pretpostavljaju da je samo između dva popisa stanovništva, onog iz 1991. i posljednjeg iz 2013. godine, Bosna i Hercegovina izgubila oko 20 posto svog stanovništva.