Američki magazin Washington Examiner analizira posljedice odluke administracije Donalda Trampa da u oktobru ukine sankcije predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, upozoravajući da bi se kaznene mjere mogle brzo vratiti ukoliko zvaničnici RS-a prekrše „duh“ neslužbenog aranžmana postignutog sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako vlasti Republike Srpske, prema ocjeni autora teksta, trenutno tehnički poštuju američke uslove za ublažavanje sankcija, ostaje otvoreno pitanje kako će Trampova administracija reagovati ukoliko se nastavi praksa političkih manipulacija, secesionističke retorike i prikrivenog zadržavanja moći.
U tekstu se podsjeća da su sankcije Dodiku ukinute gotovo istovremeno sa njegovim povlačenjem s funkcije predsjednika Republike Srpske, čime su omogućeni novi izbori, dok su entitetske vlasti povukle ranije usvojene neustavne zakone. Autor ovaj razvoj događaja opisuje kao neformalni quid pro quo, koji je okončao višemjesečni politički zastoj između Dodika i državnih institucija BiH.
Međutim, upozorava se da problemi u Bosni i Hercegovini ne prestaju sa Dodikovim formalnim odlaskom.
„Pored finansijskih kriminala, Dodik i drugi srpski nacionalisti promovisali su agendu secesionizma, podjela i savezništva s Moskvom, što predstavlja ozbiljnu regionalnu bezbjednosnu prijetnju i rizik za Evropsku uniju“, navodi se u analizi.
Autor podsjeća da su nedavni izbori u Republici Srpskoj, iako održani bez Dodika kao kandidata, bili obilježeni istom nacionalističkom retorikom, niskom izlaznošću birača i optužbama za masovno namještanje glasova, što je, prema ocjeni, dovelo do nastavka statusa quo.
Dodikov lično odabrani nasljednik Siniša Karan preuzeo je funkciju, a situacija se poredi s „ruskim modelom vlasti“, kada je Dmitrij Medvedev privremeno obavljao predsjedničku funkciju kako bi Vladimir Putin zadržao realnu kontrolu.
U tekstu se podsjeća i na Dodikovu izjavu da će Zapad „dobiti dva Dodika“, uz upozorenje da bi ukidanje sankcija moglo ohrabriti pojedine političke aktere na intenziviranje govora mržnje, korupcije i destabilizacijskih aktivnosti.
„Bez ekonomskih kontrola koje pružaju američke sankcije, neki srpski nacionalisti će vjerovatno procijeniti da je rizik od posljedica znatno manji. Sjedinjene Države moraju ostati budne i spremne da pokažu da to nije slučaj“, poručuje autor.
Zaključuje se da je cilj Washingtona vjerovatno bio smanjenje napetosti u regionu, ali da Trampova administracija, sudeći po dosadašnjim iskustvima, nema dilemu oko ponovnog uvođenja oštrih kazni ukoliko procijeni da je riječ o političkoj manipulaciji.