Ostavka rumunskog ministra odbrane Jonuca Mošteanua, koji je nakon samo dva mjeseca mandata priznao da u biografiji ima nepostojeću diplomu, ponovo je otvorila pitanje političke i moralne odgovornosti u regionu. Dok je u Rumuniji takav potez izazvao šok, ali i određeno poštovanje javnosti, u Bosni i Hercegovini se nameće jedno pitanje: da li je ovakav scenario kod nas uopšte moguć?
Prema ocjeni ekonomske analitičarke Svetlane Cenić – odgovor je porazan.
– „Niko ne bi bio na vlasti. Skoro niko. Kad bi se kod nas ‘začačkale’ diplome, naročito ovih koji u jednom momentu bljesnu pa postanu sve i svašta – sa diplomama, magisterijima i doktoratima – sistem bi se urušio. Ali kod nas to nije problem. Naprotiv, kažu: snašao se, isto kao i kad neko ukrade pare“, upozorava Cenić.
Kolaps sistema za jedan potpis
Masovne ostavke zbog lažnih diploma u BiH bi, prema mišljenju sagovornika, izazvale potpuni institucionalni kolaps. Bez funkcija bi ostali dijelovi vlada, ministarstava, kabineta predsjednika i ministara, rukovodstva javnih preduzeća, ali i značajan dio akademske zajednice.
Sociolog Vladimir Vasić smatra da bi takav scenario, koliko god bio bolan, zapravo značio početak ozdravljenja društva.
– „To bi bio prvi pravi rez. Ali očekivati tako nešto u Republici Srpskoj i BiH je apsurdno. Ljudi koji bi trebali donijeti zakone i provesti provjere – sami nemaju čiste diplome niti znanje za te poslove. Poslali smo mladima poruku da je škola nebitna. A obrazovanje je temelj opstanka društva“, kaže Vasić.
Partijska knjižica iznad znanja
Iz Transparensi internešenala BiH godinama upozoravaju da su diplome u BiH često samo formalnost koja se „naknadno pribavlja“.
– „Ljudi su unaprijed određeni za funkcije, a tek onda pokušavaju da formalno ispune uslove – kroz razne fakultete i sumnjive diplome. To pokazuje potpuni monopol političkih partija nad institucijama“, ističe Srđan Blagovčanin.
Sličan stav ima i novinarka i politička analitičarka Vildana Selimbegović.
– „Političarima trebaju takvi ljudi – bez papira, bez znanja, bez integriteta. Trebaju im poslušnici. To je suština problema i dok toga ne postanemo svjesni, nema pomaka“, kaže Selimbegović.
Lažne diplome – pravi biznis
Kupovina diploma u BiH odavno je postala unosan posao. Iako se radi o krivičnim djelima, pravosuđe reaguje sporo, mlako ili nikako. Visokoškolske ustanove koje budu uhvaćene u izdavanju lažnih diploma rijetko se zatvaraju – najčešće završe sa novčanom kaznom koju „ispeglaju“ štampanjem još nekoliko diploma.
O moralnoj odgovornosti, ostavkama i političkoj kulturi po uzoru na Rumuniju – u BiH se gotovo i ne govori.
Dok u Rumuniji lažna diploma znači kraj karijere, u Bosni i Hercegovini ona je često ulaznica u vlast.