Narodni poslanik i samostalna preduzetnica Nikolina Šljivić, koja je nedavno imenovana za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, po svemu sudeći neće biti u sukobu interesa. Razlog za to leži u tumačenju zakona predsjednice Komisije za utvrđivanje sukoba interesa Obrenke Slijepčević, prema kojem funkcija vršioca dužnosti zamjenika nije isto što i funkcija zamjenika, iako su prava, obaveze i nadležnosti u praksi – identične.
Informacija o imenovanju Šljivić izazvala je burne reakcije u javnosti nakon što je portal CAPITAL krajem novembra objavio da je preuzela ovu funkciju, jer njen dosadašnji politički angažman, prema mišljenju dijela javnosti, ne ukazuje na potrebne stručne kompetencije za ovu poziciju.
Zbog sumnje u sukob interesa, Transparency International BiH podnio je prijavu Komisiji, dok je i sama Šljivić, nekoliko dana nakon imenovanja, zatražila zvanično mišljenje o tome da li se nalazi u sukobu interesa.
Iz odgovora koji je dobila proizlazi da je za nju najsigurnija opcija da zadrži status vršioca dužnosti, jer se taj pojam, kako je navedeno, ne nalazi ni u jednom važećem zakonu, pa samim tim ne proizvodi pravne posljedice.
U odgovoru Komisije se navodi da je funkcija narodnog poslanika u Narodnoj skupštini RS nespojiva sa funkcijom državnog službenika, odnosno zamjenika direktora republičkog organa uprave. Takođe se ističe da lice koje se bavi samostalnom djelatnošću ne može zasnovati radni odnos kao državni službenik.
Međutim, upravo u završnom dijelu mišljenja slijedi tumačenje koje je, kako tvrde kritičari, spasilo desetine funkcionera u institucijama Republike Srpske.
„S obzirom na to da lice obavlja funkciju kao vršilac dužnosti, koja nije definisana niti jednim propisom koji se primjenjuje erga omnes, iz tog razloga se ne nalazi u sukobu interesa“, navodi se u mišljenju Komisije.
Pojam vršioca dužnosti u Republici Srpskoj posebno je zaživio tokom mandata bivšeg predsjednika Vlade Radovana Viškovića, koji je ranije javno poručio da je, kako je rekao, lakše upravljati preduzećima dok su direktori u v.d. statusu, nego kada dobiju puni mandat, jer tada „misle da nikome ne treba da odgovaraju“.