Na Međunarodni dan ljudskih prava, na simpozijumu održanom u Banjoj Luci, banjalučkoj i bosanskohercegovačkoj javnosti predstavljeni su novi, zabrinjavajući nalazi u vezi sa planiranim odlaganjem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Aktivista iz Novog Grada, Mario Crnković, predstavio je rad pod nazivom „Elementi ekološkog rasizama u okviru slučaja Trgovska gora“, koji analitički razmatra da li se u ovom dugogodišnjem prekograničnom sporu mogu identifikovati obrasci ekološkog rasizma.
Crnković ističe za BUKU da je povod vrlo simboličan:
„Na dan kada obilježavamo osnovna ljudska prava, moramo podsjetiti da pravo na zdravu životnu sredinu nije luksuz nego temelj svake zajednice. Trgovska gora je primjer gdje se to pravo direktno dovodi u pitanje.“
Rad se bavi primjenom savremenih teorijskih modela ekološkog rasizma na slučaj odlaganja različitih tipova radioaktivnog otpada tik uz granicu Bosne i Hercegovine. Prema Crnkovićevim riječima, cilj istraživanja bio je da se ispita da li se u ovom slučaju pojavljuju ključne dimenzije ekološkog rasizma: nesrazmjerna izloženost rizicima, institucionalna isključenost lokalne zajednice, selektivna primjena standarda i strukturna ranjivost stanovništva.
„Prema modernim pristupima, ekološki rasizam nastaje kada su najteži ekološki tereti smješteni na zajednice koje imaju najmanje političke moći i najniže socioekonomske kapacitete. Nažalost, neke od tih karakteristika jasno se prepoznaju u slučaju Trgovske gore“, navodi Crnković.
On podsjeća da se kriteriji ekološkog rasizma mogu primjenjivati i u prekograničnim slučajevima, posebno kada postoji jasna asimetrija rizika i koristi. U ovom slučaju, upozorava, stanovnici sjeverozapadne Bosne i Hercegovine snose isključivo rizik, dok Hrvatska ostvaruje korist.
Analiza je obuhvatila širok korpus izvora – od javno dostupne dokumentacije Republike Hrvatske, tehničkih i naučnih studija, međunarodnih konvencija, do hronologije institucionalne komunikacije između dvije države.
„Nalazi rada ukazuju na obilježja strukturnog ekološkog rasizma, koji je posljedica dugoročnih političkih i ekonomskih obrazaca i koji oblikuje raspodjelu ekoloških rizika“, naglašava Crnković.
Dodaje da takvi zaključci nisu ni jednostavni ni prijatni, ali upravo zato zahtijevaju ozbiljan odgovor društva i institucija.
Crnković smatra da ovi nalazi moraju biti polazište za sljedeću fazu borbe:
„Ovo nas obavezuje na internacionalizaciju problematike, dodatna istraživanja i pokretanje pravnih postupaka. Radi se o zaštiti osnovnih ljudskih prava više od 250.000 građana sjeverozapadne Bosne i Hercegovine.“
Prema njegovim riječima, borba se ne vodi samo protiv opasnog projekta, već protiv modela koji slabe glas lokalne zajednice i izlažu je rizicima bez njenog pristanka.
„Ako dozvolimo da se ova praksa normalizuje, šaljemo poruku da životi ljudi u graničnom pojasu vrijede manje. A to nećemo prihvatiti“, zaključuje Crnković.