Mali broj Moskovljana ovoga je tjedna posjetio izložbu o “specijalnoj vojnoj operaciji” organiziranu pod zidinama Kremlja. Izložba je otvorena od početka studenog, no od tada se puno toga na ratištu promijenilo. Primjerice, Rusija je nakon devet mjeseci okupacije ostala bez Hersona.
Propagandni izložbeni materijali tako su neke posjetitelje ostavili s više pitanja nego odgovora. “Nitko ništa ne razumije. Prvo smo došli do Kijeva pa smo se povukli – a koliko je ljudi poginulo? Onda smo uzeli Herson, pa smo i od tamo otišli – a koliko je ljudi pri tome poginulo?”, pita se Katja, učiteljica iz Moskve koja je na izložbu došla s učenicima.
Povlačenje ruskih snaga iz Hersona kod mnogih Moskovljana otvorilo je pitanja o cijeni koju u ovome ratu plaća Rusija. “Svi oko mene su nervozni i tjeskobni, svi su depresivni”, kazala je Katja, prenosi Financial Times.
Veliki dio građana zabrinut događajima u Ukrajini
Iako svakodnevni život u Moskvi teče normalno, najnovija anketa neovisnog centra za istraživanje javnog mnijenja ‘Levada’, objavljena prošlog mjeseca, pokazala je da je 88 posto ispitanika “zabrinuto” ili “vrlo zabrinuto” zbivanjima u Ukrajini. Samo 36 posto ispitanih Rusa smatra da bi se njihova zemlja trebala nastaviti boriti. Istodobno, većina ih smatra da je vrijeme za mirovne pregovore.
Također, izgleda da stanovnici Rusije ne osjećaju preveliku privrženost prema ukrajinskim područjima koja je Moskva anektirala nakon takozvanih referenduma. “Nevjerojatno je kako su lako ruske vlasti Hersonu rekle zbogom”, smatra Tatjana Stanovaja, osnivačica neovisnog projekta R. Politik. “Čini se da se ljudi ne drže čvrsto za ‘nove’ teritorije”, dodala je.
Putinov rejting još nije ugrožen
Međutim, povlačenje iz Hersona neće ugroziti Putinov rejting, smatra Lev Gudkov iz neovisnog centra Levada koji je proveo spomenutu anketu. “S vremenom bi to moglo narušiti vjeru u predsjednika kao vođu, ali za sada će cenzura i propaganda raditi na ublažavanju značenja ovog događaja i ozbiljnosti ovog poraza”, smatra Gudkov.
Poznato je da su ruski državni mediji napuštanje Hersona opisali kao “tešku, ali nužnu” odluku kako bi se “spasili životi ruskih vojnika”. Ipak, daleko od televizijskih kamera nezadovoljstvo tinja. Bivši visoki dužnosnik rekao je da gubitak Hersona, samo šest tjedana nakon što ga je Putin proglasio dijelom Rusije, ukazuje na nedostatak strateškog planiranja Kremlja.
Ushuaia, Argentina- A 4k Aerial FilmCopy video urlPlay / PauseMute / UnmuteReport a problemLanguageMox PlayerADVERTISEMENT
“To je potpuno pogrešno rukovođenje. Ne mogu razmišljati dva koraka unaprijed. Ovo je potpuno ponižavajuće – Herson je bio jedini pokrajinski centar koji je Rusija imala, a predali su ga za mjesec i pol”, rekao je pod uvjetom da ostane anoniman, prenosi Financial Times.
Krim za većinu Rusa ima status ‘svetinje’
Velika većina ruske javnosti bila bi zaista zabrinuta tek da Ukrajina pokuša vratiti kontrolu nad Krimom, koji je Moskva anektirala 2014. godine. Smatra to Aleksej Venediktov, dugogodišnji urednik radijske postaje ‘Echo of Moscow’. Poluotok je stekao gotovo mitski status među Rusima, kaže, osobito kao omiljeno mjesto za odmor. Krim je za većinu “svetinja”, istaknuo je.
Druge ukrajinske regije i gradovi koje je Rusija okupirala od veljače za Ruse imaju malu emotivnu vrijednost. “Gdje se uopće nalaze Mikolajiv, Herson i Zaporižja?”, govori Venediktov. Ovaj novinar ostao je u kontaktu s brojnim ljudima na položaju, unatoč gašenju njegove radijske postaje još na proljeće. Tvrdi da među moskovskom elitom postoji “osjećaj uzrujanosti”.
Ističe da visoki politički i poslovni krugovi ne vole turbulencije te da su i oni uznemireni načinom na koji vojni neuspjesi dovode marginalne likove, poput čečenskog ratnog zapovjednika Ramzana Kadirova i paravojnog vođe Jevgenija Prigožina, u politički prvi plan. “Da se sada sve zamrzne ovako kako je, oni bi bili zadovoljni”, tvrdi ruski novinar.
‘Tjelohranitelje postavlja za ministre i guvernere’
Ipak, malo tko oko Putina usuđuje se govoriti protiv invazije, rekao je za Financial Times ruski oligarh pod sankcijama Zapada. “Sigurnost je pod Putinovom kontrolom, on svoje tjelohranitelje postavlja za ministre i guvernere. Pomak u javnom mnijenju se ne događa, milijuni koji su bili protiv rata su već otišli”, dodao je.
Ulaskom u izložbenu dvoranu s početka teksta, posjetitelje dočekuje video projekcija horizonta ukrajinskog grada Mariupolja. Na njoj se vide uništeni stambeni blokovi u gradu koji je doživio najteže rusko granatiranje u ratu. No, službeno objašnjenje na izložbenoj pločici glasi ovako: “Oko 600.000 stanovnika grada bilo je uzeto za taoce od strane ukrajinske vojske, koja je uništavala vlastite građane”.
U sklopu izložbe, u posljednjoj dvorani, nalazi se i knjiga u kojoj gosti mogu ostaviti poruku. Među izrazima zahvalnosti Putinu i pozivima na eskalaciju sukoba, izdvaja se samo jedna ovakva poruka: “Ne ratu”.