Amerika čeka objavu Epsteinovih dokumenata. “Mogućnosti su beskrajne”

Sjedinjene Američke Države s nestrpljenjem iščekuju 19. prosinca, krajnji rok koji je Kongres postavio administraciji Donalda Trumpa za objavu dokumenata povezanih s osuđenim pedofilom Jeffreyjem Epsteinom.

Nakon što je predsjednik Trump 19. studenog potpisao zakon koji obvezuje državnu odvjetnicu Pam Bondi na objavu spisa, u javnosti su se rasplamsale spekulacije o tome čija bi se još imena mogla naći na popisu moćnih suradnika i što će se dogoditi jednom kada istina izađe na vidjelo, piše The Guardian.

Žrtve i njihovi zagovornici nadaju se da će dokumenti konačno otkriti zašto je Epstein godinama uspijevao izbjeći pravdu unatoč brojnim prijavama maloljetnica. Mnogi vjeruju da bi spisi mogli rasvijetliti i Trumpov odnos s Epsteinom, s kojim je bio prijatelj prije njihove svađe, budući da se predsjednikovo ime više puta spominje u ranije objavljenim materijalima.

Kaznene prijave i društvena osuda

Stručnjaci upozoravaju da bi dugoočekivana objava mogla izazvati potres na javnoj sceni, s posljedicama koje sežu od teške društvene osude do konkretne pravne odgovornosti za sve imenovane. Sam Bassett, odvjetnik za kazneno pravo, pojašnjava da su zastarni rokovi za seksualno zlostavljanje djece posljednjih godina produljeni, a savezni zakon nema vremenskih ograničenja za takve zločine.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Prema njegovim riječima, tužitelji bi mogli pokrenuti nove istrage i slučajeve ako dokumenti “otkriju dovoljno dokaza da netko zatraži optužbe i/ili optužnicu”.

“Moguće je, ovisno o jurisdikciji”, rekao je Bassett, no dodao je kako to ne znači da će optužnice automatski uslijediti. “S obzirom na protok vremena, morat će biti prilično selektivni u pogledu toga koje bi slučajeve ili vrste slučajeva gonili.”

Spencer Kuvin, odvjetnik nekoliko Epsteinovih žrtava, dijeli slično mišljenje. “Nakon što se ovi dokumenti objave, sljedeći je korak jednostavan: slijediti dokaze kamo god vode.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Dokumente treba tretirati kao operativne informacije za daljnje istrage i potencijalno kazneno gonjenje”, izjavio je Kuvin. “Svako ime, svaka komunikacija, svaki potkrijepljen čin koji ukazuje na olakšavanje, zataškavanje ili sudjelovanje u Epsteinovoj mreži trgovine ljudima trebao bi pokrenuti ponovnu istražnu provjeru.”

Osim pravnih posljedica, Kuvin naglašava i neizbježnu društvenu osudu. “Ljude koji su komunicirali s Epsteinom nakon njegove osude na Floridi javnost bi trebala vidjeti onakvima kakvi jesu: pojedinci koji su bili sudionici ili pomagači trgovca seksom”, rekao je. “Za moje klijente, transparentnost nije krajnji cilj – pravda jest. Dokumenti moraju biti početak davno zakašnjele odgovornosti.”

Trumpov preokret i sumnje u transparentnost

Odluka predsjednika Trumpa da potpiše zakon predstavlja preokret nakon višemjesečnog protivljenja. Trump je više puta negirao bilo kakvu povezanost s Epsteinovim zločinima, a njegovi predstavnici su izvještaje o njihovim vezama nazvali “istrošenim i patetičnim pokušajima odvraćanja pozornosti”.

Unatoč obećanju državne odvjetnice Bondi da će poštovati zakon, skepticizam i dalje postoji zbog brojnih iznimki koje omogućuju uskraćivanje informacija. Iako zakon ne dopušta redigiranje imena samo zbog moguće sramote, jedna odredba dopušta skrivanje dokumenata koji bi mogli utjecati na tekuće istrage.

Upravo je Bondi, na Trumpov zahtjev, nedavno pokrenula istragu protiv bivšeg predsjednika Billa Clintona, suosnivača LinkedIna Reida Hoffmana i drugih Trumpovih političkih protivnika koji su bili povezani s Epsteinom. Mnogi se pitaju hoće li se te istrage iskoristiti kao izgovor za skrivanje ključnih dokumenata.

Julie Roginsky, suosnivačica neprofitne organizacije Lift Our Voices, jedna je od onih koji sumnjaju u potpunu transparentnost. “Zakon mu dopušta da klasificira određene aspekte ovih dokumenata, a on ima jednostranu ovlast da odredi što je klasificirano kao pitanje nacionalne sigurnosti”, rekla je. Druga je mogućnost, dodaje, da administracija “objavi neke od dokumenata koji su politički neugodni ljudima koje predsjednik želi osramotiti, ali ne potencijalno njemu samom ili njegovim saveznicima.”

Što nakon objave?

Mišljenja o tome kako najbolje iskoristiti objavljene informacije su podijeljena. Na pitanje treba li Kongres pripremiti analizu sličnu izvješću komisije za 11. rujna, odvjetnik Spencer Kuvin odgovara: “Apsolutno”.

“Ovaj slučaj zaslužuje ništa manje od potpunog, neovisnog, javnog obračunavanja. Epsteinov skandal nije bio samo operacija trgovine ljudima – bio je to katastrofalan slom saveznih, državnih i lokalnih institucija”, rekao je Kuvin, dodajući da je neovisna komisija jedini mehanizam koji može razotkriti cijelu mrežu i sistemske propuste.

Gretchen Carlson, koja je zajedno s Roginsky osnovala Lift Our Voices, optimističnija je i vjeruje da bi dvostranački dogovor o objavi mogao dovesti do zajedničkog djelovanja i nakon nje. “Mislim da su mogućnosti beskrajne što se tiče rezultata. Mislim da bi moglo biti više kaznenih prijava. Mislim da bi mogla postojati odgovornost, ne samo za pojedince, već i za institucije”, rekla je.

S druge strane, Roginsky smatra da živimo u drugačijem vremenu. “Mislim da je sada takva razina nepovjerenja da čak ni komisiju u stilu 11. rujna neće svi, a sigurno mislim ni dovoljno ljudi, smatrati legitimnom”, zaključila je.

Jennifer Plotkin iz odvjetničke tvrtke Merson Law, koja zastupa 33 Epsteinove žrtve, bila je sažeta: “Vlada bi trebala prihvatiti odgovornost prema Epsteinovim žrtvama u FBI-u rješavanjem stvari umjesto borbe s preživjelima kao što je to sada.”

Glasnogovornica Bijele kuće Abigail Jackson poručila je kako je Trumpova administracija “učinila više za žrtve nego što su demokrati ikada učinili”, ističući dosadašnju suradnju i pozive na istrage protiv Epsteinovih prijatelja iz redova demokrata.

Index

NAJNOVIJE

PODCAST: 30 godina mira u BiH

Ostalo iz kategorije

Najčitanije